http://wiki.open.hr/w/api.php?action=feedcontributions&user=Shrike&feedformat=atomHrOpenWiki - Doprinosi suradnika [hr]2024-03-29T10:41:59ZDoprinosi suradnikaMediaWiki 1.26.4http://wiki.open.hr/w/index.php?title=Gimp/Otisak_u_drvetu&diff=12519Gimp/Otisak u drvetu2013-07-21T14:15:37Z<p>Shrike: </p>
<hr />
<div>Može se raditi na svim "materijalima" pa tako i na koži.<br />
<br />
[[ File:Gimp-Otisak_u_drvetu-nakozi.jpg | thumb ]]<br />
<br />
Pronađite bilo koju teksturu, koju ćete koristiti kao podlogu.<br />
Otvorite svoju podlogu pomoću Gimpa i zatim odaberite '''Select > Text Tool'''<br />
Ovdje unesite željeni tekst.<br />
<br />
[[ File:Gimp-Otisak_u_drvetu-unosteksta.png | thumb ]]<br />
<br />
'''Neprozirnost za ovaj Layer = 15'''<br />
<br />
[[ File:Gimp-Otisak_u_drvetu-neprozirnost.jpg | thumb ]]<br />
<br />
Desni klik na ovaj Layer i odaberite '''Alpha to Selection'''<br />
<br />
[[ File:Gimp-Otisak_u_drvetu-alphatoselection.jpg | thumb ]]<br />
<br />
Podesite:<br />
'''Filters > Light and Shadow > Drop Shadow'''<br />
Offset x =1<br />
Offset y =1<br />
Blur radius =1<br />
Boja = Bijela<br />
Opacity = 45 > O.K.<br />
<br />
[[ File:Gimp-Otisak_u_drvetu-dropshadow.jpg | thumb ]]<br />
<br />
Sada obavezno '''Select > Invert'''<br />
I tu podesite:<br />
'''Filters > Light and Shadow > Drop Shadow'''<br />
Offset x =1<br />
Offset y =1<br />
Blur Radius =8<br />
Boja = Crna<br />
Opacity =100 > O.K.<br />
<br />
Desno, odaberite prvi Layer sa pozadinom<br />
<br />
[[ File:Gimp-Otisak_u_drvetu-prvilayersapozadinom.jpg | thumb ]]<br />
<br />
'''Filters > Decor > Add Bevel'''<br />
Thickness podesite na 8<br />
Sada samo još '''Select > None''' i to je to.<br />
<br />
[[ File:Gimp-Otisak_u_drvetu-selectnone.jpg | thumb ]]</div>Shrikehttp://wiki.open.hr/w/index.php?title=Datoteka:Gimp-Otisak_u_drvetu-unosteksta.png&diff=12518Datoteka:Gimp-Otisak u drvetu-unosteksta.png2013-07-21T14:14:06Z<p>Shrike: </p>
<hr />
<div></div>Shrikehttp://wiki.open.hr/w/index.php?title=Linux_CLI_naredbe&diff=11280Linux CLI naredbe2011-05-02T14:52:48Z<p>Shrike: </p>
<hr />
<div>Poglavlje obrađuje CLI naredbe koje se koriste u Linuxu<br />
{{Robelbox|theme=13|title=Grupe naredbi}}<div style="{{Robelbox/pad}}"><br />
<br />
----<br />
<br />
*[[O terminalu i Linux naredbama]] - '''Obavezno''' prvo pročitati ako je ovo prvi susret sa CLI<br />
<br />
----<br />
<br />
*'''Rad sa korisničkim pravima'''<br />
**[[Linux_CLI_Chmod|chmod]] - mijenja (rwx - čitanje, pisanje, izvršavanje) prava na direktorijima i direktorijima<br />
**[[Linux_CLI_chown|chown]] - mijenja vlasnika i grupu na direktorijima i datotekama<br />
*'''Rad sa datotekama'''<br />
**[[ls]] - izlistavanje sadržaja direktorija<br />
**[[cd]] - navigacija direktorijima<br />
**[[cp]] - kopiranje datoteka ili direktorija<br />
**[[ExifTool]] - manipulacija metapodatcima <br />
**[[mv]] - micanje datoteka ili direktorija<br />
**[[rm]] - brisanje datoteka ili direktorija<br />
**[[rmdir]] - brisanje praznog direktorija<br />
**[[mkdir]] - stvaranje direktorija<br />
**[[tar]] - ekstrakcija i kompresija kompresiranih datoteka<br />
**[[whereis]] - traženje lokacija relevantnih datoteka određenog programa<br />
**[[pwd]] - lokacija trenutnog direktorija u konzoli<br />
**[[dd]] - Konvertira i kopira određenu datoteku<br />
**[[du]] - Prikazuje veličinu direktorija ili datoteka<br />
**[[df]] - Prikazuje dostupnost slobodnog prostora na montiranim particijama<br />
**[[mount]] - služi za montiranje diskova<br />
**[[split]] - razdvaja datoteku u više manjih datoteka<br />
*'''Rad sa podatkovnim paketima'''<br />
**[[apt-get]] - instalacija programa na Debian baziranim Linuxima<br />
**[[yum]] - instalacija na Fedora baziranim Linuxima<br />
**[[dpkg]] - instalacija individualnih deb paketa <br />
*'''Uključivanje i isključivanje računala'''<br />
**[[shutdown]] - restart/isključivanje računala<br />
**[[reboot]] - restart računala<br />
**[[halt]]<br />
**[[poweroff]]<br />
*'''Pomoć u radu sa CLI naredbama'''<br />
**[[man]] - uputstva o programu i kako koristiti<br />
**[[info]] - uputstva o programu i kako koristiti<br />
**[[apropos]] - pretraživanje manuel (man) stranica <br />
*'''Nadzor i administracija'''<br />
**[[vmstat]] - Prikazuje statistiku vezanu za memoriju<br />
**[[fsck]] - Provjerava i korigira Linux datotečne sustave<br />
**[[w]] – prikazuje tko je logiran u sustav i njihove procese<br />
**[[mpstat]] – Iskorištenost višeprocesorskih sustava<br />
**[[ps]] – prikazuje trenutne procese<br />
**[[pmap]] - Prikazuje zauzeće memorije proizvoljnog procesa<br />
**[[free]] - Prikazuje zauzeće memorije uključujući swap<br />
**[[Top]] - Prikazuje dinamički procese i zauzeće memorije i CPU<br />
**[[htop]] - Poboljšana verzija top alata (Prikazuje dinamički procese i zauzeće memorije i CPU)<br />
**[[iptraf]] - Interaktivni IP LAN monitor<br />
**[[PowerTOP]] - STUB<br />
**[[Blkid]] - prikaz UUID datotečnog sustava<br />
**[[Ifconfig]] - prikaz konfiguracije mrežnih kartica<br />
**[[CheckInstall]] - pomoć prilikom manualne instalacije programa<br />
**[[kernel_Bootchart]] - Analizu procesa podizanja (eng. boot) GNU/Linux-a<br />
**[[CheckInstall]] - Kompilira kod i pretvara ga u *.deb paket<br />
</div><br />
{{Robelbox-close}}</div>Shrikehttp://wiki.open.hr/w/index.php?title=O_terminalu_i_Linux_naredbama&diff=11279O terminalu i Linux naredbama2011-05-02T14:50:41Z<p>Shrike: </p>
<hr />
<div>Nakon instalacije Vaše odabrane Linux distribucije i prvog boota čeka Vas oku ugodno grafičko sučelje ( obično to bude ono koje ste odabrali prilikom procesa instalacije ),tu se u raznim menievima nalaze raznorazne aplikacije od obrade teksta,tabličnih kalkulatora,izrade prezentacija,reprodukcije audio i vieo sadržaja,web browser .Uglavnom tu se nalazi sve što prosiječnom kučnom i uredskom korisniku treba za normalan život.Nakon instalacije većina korisnika kreće u vizualno uljepšavanje svog desktopa te istražuje razno razne teme.No kad-tad je i desktop posložen i nema se više šta za mjenjati.No kuda dalje?Što sad?Sjediti i divide se najnovijoj temi,novome wallpaperu,novom setu ikona?Ajmo upoznati Linux.<br />
Sve Linux distribucije dolaze sa terminalom.No terminal nije samo podsjetnik na neka stara davno prošla vremena.Terminal je u Linux svijetu vrlo moća alat i stoga ga ne valja zapostaviti i izbjegavati jer kad-tad će korisnik nabasati na dokument koj će ga upućivati da otvori terminal.<br />
Ovaj članak nije tutorial niti je zamišljen kao tutorial, već je ovo običan članak čij je cil upoznati korisnike sa terminalom te se nadam kako će do kraja čitanja istoga nestati barem dio predrasuda prema ovome alatu.<br />
<br />
=Shell (ljuska)=<br />
<br />
Shell je jednostavan program koj interpetira naredbe bilo da su une unešene direktno od strane korisnika ili se nalaze u dadoteci ( takvu datoteku nazivamo skripta).Ekvivalenti u Windows operativnom sustavu su COMMAND.COM ili cmd.exe umjesto ljuske odnosno .bat datoteke umjesto shell skripta. Linux ima raznih ljusaka no najpoznatija i najkorištenija je bash ljuska.<br />
Ostale korištene ljuske su csh,zsh,jsh,ksh,rc,rsh,sh,tcsh te vrlo zanimljiv ipython.<br />
Osnovne naredbe tipa kretanja po direktorijima su u svim ljuskama iste.Neke od navedenih ljusaka su zadržane jer ih koristi određen dio ljudi koji su navikli na njih i ne žele ih mijenjati ili se koriste za posebne svrhe te ih koristi posebna skupina specijaliziranih korisnika.<br />
<br />
'''Upozorenje :''' Linux kao i mnogu operativni sustavi koristi za imena alata akronime.Neki od njih su i <br />
duhoviti kao naprimjer yacc = yet another compiler compiler ( još jedan sastavljač sastavljača ) ili K3B = K burn baby burn.<br />
Imena svih ljusaka završavaju na sh što označava shell ( shell = ljuska).<br />
<br />
=Pristupanje terminalu=<br />
Najlakši naći pristupanja terminalu je da otvorite padajući izbornik i odaberete terminal.<br />
Također možete pritisnuti kombinaciju tipaka ALT+F2 te unijeti ime alata koj želite pokrenuti,u ovome slučaju terminal.Kad se otvori prozor za terminalom primjetit će te prompt sličan ovome<br />
<br />
''user@hostname ~ $'' <br />
<br />
on sadrži korisničko ime,ime računala na kojem se nalazite te direktorij u kojem se nalazite.<br />
~ je kratica za home direktorij.<br />
<br />
'''Unos naredaba '''<br />
Unos naredba jednostavno upišite riječ ili simbol te pritisnite enter.Naredba će se izvršiti te će vas po njenom završetku ljuska prebaciti u novi red i možete unijeti novu naredbu.<br />
Imajte na umu da je Linux osjetljiv na velika i mala slova te ako treba unijeti ls a vi ste unjeli LS ne će raditi<br />
<br />
=Izlazak iz terminala =<br />
Za izlazak je potrebno unijeti naredbu exit te pritisnuti enter . Druga mogućnost je i pritisnuti kombinaciju tipaka CTRL + d,prozor terminala će se ugasiti .Iako je moguće ugasiti terminal (uostalom kao i svaki drugi prozor) pritiskom na close gumb ( to je onaj x u gornjem desnom ili ljevom uglu prozora,ovisno kako imate podešen upravitel prozorima), no to se ne preporuča jer ako ste bili u nekome uređivaću teksta ili datoteka upravo ste ostali bez vašeg rada.<br />
<br />
=Traženje pomoći = <br />
Suprotno uvriježenom mišljenju svi alati i sve naredbe ne samo u Linuxu već i OpenSource svijetu su vrlo dobro dokumentirani.Obično daleko više i kvalitetnije nego na MS Windows koj dokumentiraju naredbe samo ako su popularne i često korištene.<br />
Za pristup pomoći i korisnim informacijama ima više mogučnosti.Također neke distribucije kao RedHat i OpenSuSE ,pod uvjetom da imate instalirano grafičko okruženje, imaju GUI alate,odnosno specijalizirane browsere za pristup informacijama.No postoje i opcije u samome terminalu za dobivanje pomoći.<br />
<br />
Najjednostavniji način dobivanja pomoći je naredba man.Ona se unese ispred same naredbe ili imena programa, npr. man ls.Rezultat ove naredbe je ispisivanje manuala,priručnika, za ls naredbu.<br />
Ono najosnovnije koje korisnici moraju znati je da koriste strelice i PgUp i PgDn za kretanje manualom te Q za izlazak iz njega.<br />
Nadalje vrlo naredba info je također vrlo korisna za dobivanje potrebnih informacija.Razlika između info i man je u načinu objašnjenja. Info je više kao korisnički vodić dok je man referenca za upotrebu.Pokušajte upisati u terminal info man ili info ls.<br />
Također većina ( većina ne svi)programi ima opciju pomoći.Ona se obično dobiva sa –help.<br />
Pokušajte zatražiti pomoć za Mplayer.otvorite terminal i upišite mplayer -help.<br />
<br />
= I za kraj jedan VAŽAN savjet. =<br />
<br />
Naredbe nemojte nikako u terminal unositi metodom copy/paste posebno ne one koje pranalazite na internetu te raznoraznim forumima i blogovima.<br />
Naime mogu Vas zamoliti da otvorite terminal i unesete sljedeće<br />
<br />
sudo rm -R /etc ili sudo dd if=/dev/null of=/dev/sda bs=446 count=1<br />
<br />
jer će to pomoći sa Vašim problemom ? Zar će to te stvarno napraviti i obrisat svoj hard disk i ostat bez svih podataka? Da!<br />
Ukoliko naletite na naredbu koju ne razumijete i koju neznate proučite manual,vidite što ona radi i za što se koristi.Na kraju krajeva svaki korisnik je sam odgovoran za svoj sustav,nitko osim korisnika samog ne može odgovarati za njegove greške izazvane bilo neznanjem bilo ljenošču a najgore kombinacijom.<br />
<br />
=Izvor=<br />
*[[http://linuxzasve.com/forum/viewtopic.php?f=44&t=6775]]</div>Shrikehttp://wiki.open.hr/w/index.php?title=O_terminalu_i_Linux_naredbama&diff=11278O terminalu i Linux naredbama2011-05-02T14:49:51Z<p>Shrike: </p>
<hr />
<div>Nakon instalacije Vaše odabrane Linux distribucije i prvog boota čeka Vas oku ugodno grafičko sučelje ( obično to bude ono koje ste odabrali prilikom procesa instalacije ),tu se u raznim menievima nalaze raznorazne aplikacije od obrade teksta,tabličnih kalkulatora,izrade prezentacija,reprodukcije audio i vieo sadržaja,web browser .Uglavnom tu se nalazi sve što prosiječnom kučnom i uredskom korisniku treba za normalan život.Nakon instalacije većina korisnika kreće u vizualno uljepšavanje svog desktopa te istražuje razno razne teme.No kad-tad je i desktop posložen i nema se više šta za mjenjati.No kuda dalje?Što sad?Sjediti i divide se najnovijoj temi,novome wallpaperu,novom setu ikona?Ajmo upoznati Linux.<br />
Sve Linux distribucije dolaze sa terminalom.No terminal nije samo podsjetnik na neka stara davno prošla vremena.Terminal je u Linux svijetu vrlo moća alat i stoga ga ne valja zapostaviti i izbjegavati jer kad-tad će korisnik nabasati na dokument koj će ga upućivati da otvori terminal.<br />
Ovaj članak nije tutorial niti je zamišljen kao tutorial, već je ovo običan članak čij je cil upoznati korisnike sa terminalom te se nadam kako će do kraja čitanja istoga nestati barem dio predrasuda prema ovome alatu.<br />
<br />
=Shell (ljuska)=<br />
<br />
Shell je jednostavan program koj interpetira naredbe bilo da su une unešene direktno od strane korisnika ili se nalaze u dadoteci ( takvu datoteku nazivamo skripta).Ekvivalenti u Windows operativnom sustavu su COMMAND.COM ili cmd.exe umjesto ljuske odnosno .bat datoteke umjesto shell skripta. Linux ima raznih ljusaka no najpoznatija i najkorištenija je bash ljuska.<br />
Ostale korištene ljuske su csh,zsh,jsh,ksh,rc,rsh,sh,tcsh te vrlo zanimljiv ipython.<br />
Osnovne naredbe tipa kretanja po direktorijima su u svim ljuskama iste.Neke od navedenih ljusaka su zadržane jer ih koristi određen dio ljudi koji su navikli na njih i ne žele ih mijenjati ili se koriste za posebne svrhe te ih koristi posebna skupina specijaliziranih korisnika.<br />
<br />
'''Upozorenje :''' Linux kao i mnogu operativni sustavi koristi za imena alata akronime.Neki od njih su i <br />
duhoviti kao naprimjer yacc = yet another compiler compiler ( još jedan sastavljač sastavljača ) ili K3B = K burn baby burn.<br />
Imena svih ljusaka završavaju na sh što označava shell ( shell = ljuska).<br />
<br />
=Pristupanje terminalu=<br />
Najlakši naći pristupanja terminalu je da otvorite padajući izbornik i odaberete terminal.<br />
Također možete pritisnuti kombinaciju tipaka ALT+F2 te unijeti ime alata koj želite pokrenuti,u ovome slučaju terminal.Kad se otvori prozor za terminalom primjetit će te prompt sličan ovome<br />
<br />
''user@hostname ~ $'' <br />
<br />
on sadrži korisničko ime,ime računala na kojem se nalazite te direktorij u kojem se nalazite.<br />
~ je kratica za home direktorij.<br />
<br />
'''Unos naredaba '''<br />
Unos naredba jednostavno upišite riječ ili simbol te pritisnite enter.Naredba će se izvršiti te će vas po njenom završetku ljuska prebaciti u novi red i možete unijeti novu naredbu.<br />
Imajte na umu da je Linux osjetljiv na velika i mala slova te ako treba unijeti ls a vi ste unjeli LS ne će raditi<br />
<br />
=Izlazak iz terminala =<br />
Za izlazak je potrebno unijeti naredbu exit te pritisnuti enter . Druga mogućnost je i pritisnuti kombinaciju tipaka CTRL + d,prozor terminala će se ugasiti .Iako je moguće ugasiti terminal (uostalom kao i svaki drugi prozor) pritiskom na close gumb ( to je onaj x u gornjem desnom ili ljevom uglu prozora,ovisno kako imate podešen upravitel prozorima), no to se ne preporuča jer ako ste bili u nekome uređivaću teksta ili datoteka upravo ste ostali bez vašeg rada.<br />
<br />
=Traženje pomoći = <br />
Suprotno uvriježenom mišljenju svi alati i sve naredbe ne samo u Linuxu već i OpenSource svijetu su vrlo dobro dokumentirani.Obično daleko više i kvalitetnije nego na MS Windows koj dokumentiraju naredbe samo ako su popularne i često korištene.<br />
Za pristup pomoći i korisnim informacijama ima više mogučnosti.Također neke distribucije kao RedHat i OpenSuSE ,pod uvjetom da imate instalirano grafičko okruženje, imaju GUI alate,odnosno specijalizirane browsere za pristup informacijama.No postoje i opcije u samome terminalu za dobivanje pomoći.<br />
<br />
Najjednostavniji način dobivanja pomoći je naredba man.Ona se unese ispred same naredbe ili imena programa, npr. man ls.Rezultat ove naredbe je ispisivanje manuala,priručnika, za ls naredbu.<br />
Ono najosnovnije koje korisnici moraju znati je da koriste strelice i PgUp i PgDn za kretanje manualom te Q za izlazak iz njega.<br />
Nadalje vrlo naredba info je također vrlo korisna za dobivanje potrebnih informacija.Razlika između info i man je u načinu objašnjenja. Info je više kao korisnički vodić dok je man referenca za upotrebu.Pokušajte upisati u terminal info man ili info ls.<br />
Također većina ( većina ne svi)programi ima opciju pomoći.Ona se obično dobiva sa –help.<br />
Pokušajte zatražiti pomoć za Mplayer.otvorite terminal i upišite mplayer -help.<br />
<br />
= I za kraj jedan VAŽAN savjet. =<br />
<br />
Naredbe nemojte nikako u terminal unositi metodom copy/paste posebno ne one koje pranalazite na internetu te raznoraznim forumima i blogovima.<br />
Naime mogu Vas zamoliti da otvorite terminal i unesete sljedeće<br />
<br />
'''sudo rm -R /etc ili sudo dd if=/dev/null of=/dev/sda bs=446 count=1''' jer će to pomoći sa Vašim problemom ? Zar će to te stvarno napraviti i obrisat svoj hard disk i ostat bez svih podataka?<br />
Ukoliko naletite na naredbu koju ne razumijete i koju neznate proučite manual,vidite što ona radi i za što se koristi.Na kraju krajeva svaki korisnik je sam odgovoran za svoj sustav,nitko osim korisnika samog ne može odgovarati za njegove greške izazvane bilo neznanjem bilo ljenošču a najgore kombinacijom.<br />
<br />
=Izvor=<br />
*[[http://linuxzasve.com/forum/viewtopic.php?f=44&t=6775]]</div>Shrikehttp://wiki.open.hr/w/index.php?title=O_terminalu_i_Linux_naredbama&diff=11277O terminalu i Linux naredbama2011-05-02T14:47:57Z<p>Shrike: </p>
<hr />
<div>Nakon instalacije Vaše odabrane Linux distribucije i prvog boota čeka Vas oku ugodno grafičko sučelje ( obično to bude ono koje ste odabrali prilikom procesa instalacije ),tu se u raznim menievima nalaze raznorazne aplikacije od obrade teksta,tabličnih kalkulatora,izrade prezentacija,reprodukcije audio i vieo sadržaja,web browser .Uglavnom tu se nalazi sve što prosiječnom kučnom i uredskom korisniku treba za normalan život.Nakon instalacije većina korisnika kreće u vizualno uljepšavanje svog desktopa te istražuje razno razne teme.No kad-tad je i desktop posložen i nema se više šta za mjenjati.No kuda dalje?Što sad?Sjediti i divide se najnovijoj temi,novome wallpaperu,novom setu ikona?Ajmo upoznati Linux.<br />
Sve Linux distribucije dolaze sa terminalom.No terminal nije samo podsjetnik na neka stara davno prošla vremena.Terminal je u Linux svijetu vrlo moća alat i stoga ga ne valja zapostaviti i izbjegavati jer kad-tad će korisnik nabasati na dokument koj će ga upućivati da otvori terminal.<br />
Ovaj članak nije tutorial niti je zamišljen kao tutorial, već je ovo običan članak čij je cil upoznati korisnike sa terminalom te se nadam kako će do kraja čitanja istoga nestati barem dio predrasuda prema ovome alatu.<br />
<br />
=Shell (ljuska)=<br />
<br />
Shell je jednostavan program koj interpetira naredbe bilo da su une unešene direktno od strane korisnika ili se nalaze u dadoteci ( takvu datoteku nazivamo skripta).Ekvivalenti u Windows operativnom sustavu su COMMAND.COM ili cmd.exe umjesto ljuske odnosno .bat datoteke umjesto shell skripta. Linux ima raznih ljusaka no najpoznatija i najkorištenija je bash ljuska.<br />
Ostale korištene ljuske su csh,zsh,jsh,ksh,rc,rsh,sh,tcsh te vrlo zanimljiv ipython.<br />
Osnovne naredbe tipa kretanja po direktorijima su u svim ljuskama iste.Neke od navedenih ljusaka su zadržane jer ih koristi određen dio ljudi koji su navikli na njih i ne žele ih mijenjati ili se koriste za posebne svrhe te ih koristi posebna skupina specijaliziranih korisnika.<br />
<br />
'''Upozorenje :''' Linux kao i mnogu operativni sustavi koristi za imena alata akronime.Neki od njih su i <br />
duhoviti kao naprimjer yacc = yet another compiler compiler ( još jedan sastavljač sastavljača ) ili K3B = K burn baby burn.<br />
Imena svih ljusaka završavaju na sh što označava shell ( shell = ljuska).<br />
<br />
=Pristupanje terminalu=<br />
Najlakši naći pristupanja terminalu je da otvorite padajući izbornik i odaberete terminal.<br />
Također možete pritisnuti kombinaciju tipaka ALT+F2 te unijeti ime alata koj želite pokrenuti,u ovome slučaju terminal.Kad se otvori prozor za terminalom primjetit će te prompt sličan ovome<br />
<br />
''user@hostname ~ $'' <br />
<br />
on sadrži korisničko ime,ime računala na kojem se nalazite te direktorij u kojem se nalazite.<br />
~ je kratica za home direktorij.<br />
<br />
'''Unos naredaba '''<br />
Unos naredba jednostavno upišite riječ ili simbol te pritisnite enter.Naredba će se izvršiti te će vas po njenom završetku ljuska prebaciti u novi red i možete unijeti novu naredbu.<br />
Imajte na umu da je Linux osjetljiv na velika i mala slova te ako treba unijeti ls a vi ste unjeli LS ne će raditi<br />
<br />
=Izlazak iz terminala =<br />
Za izlazak je potrebno unijeti naredbu exit te pritisnuti enter . Druga mogućnost je i pritisnuti kombinaciju tipaka CTRL + d,prozor terminala će se ugasiti .Iako je moguće ugasiti terminal (uostalom kao i svaki drugi prozor) pritiskom na close gumb ( to je onaj x u gornjem desnom ili ljevom uglu prozora,ovisno kako imate podešen upravitel prozorima), no to se ne preporuča jer ako ste bili u nekome uređivaću teksta ili datoteka upravo ste ostali bez vašeg rada.<br />
<br />
=Traženje pomoći = <br />
Suprotno uvriježenom mišljenju svi alati i sve naredbe ne samo u Linuxu već i OpenSource svijetu su vrlo dobro dokumentirani.Obično daleko više i kvalitetnije nego na MS Windows koj dokumentiraju naredbe samo ako su popularne i često korištene.<br />
Za pristup pomoći i korisnim informacijama ima više mogučnosti.Također neke distribucije kao RedHat i OpenSuSE ,pod uvjetom da imate instalirano grafičko okruženje, imaju GUI alate,odnosno specijalizirane browsere za pristup informacijama.No postoje i opcije u samome terminalu za dobivanje pomoći.<br />
<br />
Najjednostavniji način dobivanja pomoći je naredba man.Ona se unese ispred same naredbe ili imena programa, npr. man ls.Rezultat ove naredbe je ispisivanje manuala,priručnika, za ls naredbu.<br />
Ono najosnovnije koje korisnici moraju znati je da koriste strelice i PgUp i PgDn za kretanje manualom te Q za izlazak iz njega.<br />
Nadalje vrlo naredba info je također vrlo korisna za dobivanje potrebnih informacija.Razlika između info i man je u načinu objašnjenja. Info je više kao korisnički vodić dok je man referenca za upotrebu.Pokušajte upisati u terminal info man ili info ls.<br />
Također većina ( većina ne svi)programi ima opciju pomoći.Ona se obično dobiva sa –help.<br />
Pokušajte zatražiti pomoć za Mplayer.otvorite terminal i upišite mplayer -help.<br />
<br />
=Izvor=<br />
*[[http://linuxzasve.com/forum/viewtopic.php?f=44&t=6775]]</div>Shrikehttp://wiki.open.hr/w/index.php?title=O_terminalu_i_Linux_naredbama&diff=11276O terminalu i Linux naredbama2011-05-02T14:47:34Z<p>Shrike: </p>
<hr />
<div>Nakon instalacije Vaše odabrane Linux distribucije i prvog boota čeka Vas oku ugodno grafičko sučelje ( obično to bude ono koje ste odabrali prilikom procesa instalacije ),tu se u raznim menievima nalaze raznorazne aplikacije od obrade teksta,tabličnih kalkulatora,izrade prezentacija,reprodukcije audio i vieo sadržaja,web browser .Uglavnom tu se nalazi sve što prosiječnom kučnom i uredskom korisniku treba za normalan život.Nakon instalacije većina korisnika kreće u vizualno uljepšavanje svog desktopa te istražuje razno razne teme.No kad-tad je i desktop posložen i nema se više šta za mjenjati.No kuda dalje?Što sad?Sjediti i divide se najnovijoj temi,novome wallpaperu,novom setu ikona?Ajmo upoznati Linux.<br />
Sve Linux distribucije dolaze sa terminalom.No terminal nije samo podsjetnik na neka stara davno prošla vremena.Terminal je u Linux svijetu vrlo moća alat i stoga ga ne valja zapostaviti i izbjegavati jer kad-tad će korisnik nabasati na dokument koj će ga upućivati da otvori terminal.<br />
Ovaj članak nije tutorial niti je zamišljen kao tutorial, već je ovo običan članak čij je cil upoznati korisnike sa terminalom te se nadam kako će do kraja čitanja istoga nestati barem dio predrasuda prema ovome alatu.<br />
<br />
=Shell (ljuska)=<br />
<br />
Shell je jednostavan program koj interpetira naredbe bilo da su une unešene direktno od strane korisnika ili se nalaze u dadoteci ( takvu datoteku nazivamo skripta).Ekvivalenti u Windows operativnom sustavu su COMMAND.COM ili cmd.exe umjesto ljuske odnosno .bat datoteke umjesto shell skripta. Linux ima raznih ljusaka no najpoznatija i najkorištenija je bash ljuska.<br />
Ostale korištene ljuske su csh,zsh,jsh,ksh,rc,rsh,sh,tcsh te vrlo zanimljiv ipython.<br />
Osnovne naredbe tipa kretanja po direktorijima su u svim ljuskama iste.Neke od navedenih ljusaka su zadržane jer ih koristi određen dio ljudi koji su navikli na njih i ne žele ih mijenjati ili se koriste za posebne svrhe te ih koristi posebna skupina specijaliziranih korisnika.<br />
<br />
'''Upozorenje :''' Linux kao i mnogu operativni sustavi koristi za imena alata akronime.Neki od njih su i <br />
duhoviti kao naprimjer yacc = yet another compiler compiler ( još jedan sastavljač sastavljača ) ili K3B = K burn baby burn.<br />
Imena svih ljusaka završavaju na sh što označava shell ( shell = ljuska).<br />
<br />
=Pristupanje terminalu:=<br />
Najlakši naći pristupanja terminalu je da otvorite padajući izbornik i odaberete terminal.<br />
Također možete pritisnuti kombinaciju tipaka ALT+F2 te unijeti ime alata koj želite pokrenuti,u ovome slučaju terminal.Kad se otvori prozor za terminalom primjetit će te prompt sličan ovome<br />
<br />
''user@hostname ~ $'' <br />
<br />
on sadrži korisničko ime,ime računala na kojem se nalazite te direktorij u kojem se nalazite.<br />
~ je kratica za home direktorij.<br />
<br />
'''Unos naredaba :'''<br />
Unos naredba jednostavno upišite riječ ili simbol te pritisnite enter.Naredba će se izvršiti te će vas po njenom završetku ljuska prebaciti u novi red i možete unijeti novu naredbu.<br />
Imajte na umu da je Linux osjetljiv na velika i mala slova te ako treba unijeti ls a vi ste unjeli LS ne će raditi<br />
<br />
=Izlazak iz terminala :=<br />
Za izlazak je potrebno unijeti naredbu exit te pritisnuti enter . Druga mogućnost je i pritisnuti kombinaciju tipaka CTRL + d,prozor terminala će se ugasiti .Iako je moguće ugasiti terminal (uostalom kao i svaki drugi prozor) pritiskom na close gumb ( to je onaj x u gornjem desnom ili ljevom uglu prozora,ovisno kako imate podešen upravitel prozorima), no to se ne preporuča jer ako ste bili u nekome uređivaću teksta ili datoteka upravo ste ostali bez vašeg rada.<br />
<br />
=Traženje pomoći := <br />
Suprotno uvriježenom mišljenju svi alati i sve naredbe ne samo u Linuxu već i OpenSource svijetu su vrlo dobro dokumentirani.Obično daleko više i kvalitetnije nego na MS Windows koj dokumentiraju naredbe samo ako su popularne i često korištene.<br />
Za pristup pomoći i korisnim informacijama ima više mogučnosti.Također neke distribucije kao RedHat i OpenSuSE ,pod uvjetom da imate instalirano grafičko okruženje, imaju GUI alate,odnosno specijalizirane browsere za pristup informacijama.No postoje i opcije u samome terminalu za dobivanje pomoći.<br />
<br />
Najjednostavniji način dobivanja pomoći je naredba man.Ona se unese ispred same naredbe ili imena programa, npr. man ls.Rezultat ove naredbe je ispisivanje manuala,priručnika, za ls naredbu.<br />
Ono najosnovnije koje korisnici moraju znati je da koriste strelice i PgUp i PgDn za kretanje manualom te Q za izlazak iz njega.<br />
Nadalje vrlo naredba info je također vrlo korisna za dobivanje potrebnih informacija.Razlika između info i man je u načinu objašnjenja. Info je više kao korisnički vodić dok je man referenca za upotrebu.Pokušajte upisati u terminal info man ili info ls.<br />
Također većina ( većina ne svi)programi ima opciju pomoći.Ona se obično dobiva sa –help.<br />
Pokušajte zatražiti pomoć za Mplayer.otvorite terminal i upišite mplayer -help.<br />
<br />
=Izvor=<br />
*[[http://linuxzasve.com/forum/viewtopic.php?f=44&t=6775]]</div>Shrikehttp://wiki.open.hr/w/index.php?title=Linux_CLI_naredbe&diff=11275Linux CLI naredbe2011-05-02T14:46:17Z<p>Shrike: </p>
<hr />
<div>Poglavlje obrađuje CLI naredbe koje se koriste u Linuxu<br />
{{Robelbox|theme=13|title=Grupe naredbi}}<div style="{{Robelbox/pad}}"><br />
<br />
----<br />
<br />
*[[O terminalu i Linux naredbama]] - '''Obavezano''' prvo pročitati ako je ovo prvi susret sa CLI<br />
<br />
----<br />
<br />
*'''Rad sa korisničkim pravima'''<br />
**[[Linux_CLI_Chmod|chmod]] - mijenja (rwx - čitanje, pisanje, izvršavanje) prava na direktorijima i direktorijima<br />
**[[Linux_CLI_chown|chown]] - mijenja vlasnika i grupu na direktorijima i datotekama<br />
*'''Rad sa datotekama'''<br />
**[[ls]] - izlistavanje sadržaja direktorija<br />
**[[cd]] - navigacija direktorijima<br />
**[[cp]] - kopiranje datoteka ili direktorija<br />
**[[ExifTool]] - manipulacija metapodatcima <br />
**[[mv]] - micanje datoteka ili direktorija<br />
**[[rm]] - brisanje datoteka ili direktorija<br />
**[[rmdir]] - brisanje praznog direktorija<br />
**[[mkdir]] - stvaranje direktorija<br />
**[[tar]] - ekstrakcija i kompresija kompresiranih datoteka<br />
**[[whereis]] - traženje lokacija relevantnih datoteka određenog programa<br />
**[[pwd]] - lokacija trenutnog direktorija u konzoli<br />
**[[dd]] - Konvertira i kopira određenu datoteku<br />
**[[du]] - Prikazuje veličinu direktorija ili datoteka<br />
**[[df]] - Prikazuje dostupnost slobodnog prostora na montiranim particijama<br />
**[[mount]] - služi za montiranje diskova<br />
**[[split]] - razdvaja datoteku u više manjih datoteka<br />
*'''Rad sa podatkovnim paketima'''<br />
**[[apt-get]] - instalacija programa na Debian baziranim Linuxima<br />
**[[yum]] - instalacija na Fedora baziranim Linuxima<br />
**[[dpkg]] - instalacija individualnih deb paketa <br />
*'''Uključivanje i isključivanje računala'''<br />
**[[shutdown]] - restart/isključivanje računala<br />
**[[reboot]] - restart računala<br />
**[[halt]]<br />
**[[poweroff]]<br />
*'''Pomoć u radu sa CLI naredbama'''<br />
**[[man]] - uputstva o programu i kako koristiti<br />
**[[info]] - uputstva o programu i kako koristiti<br />
**[[apropos]] - pretraživanje manuel (man) stranica <br />
*'''Nadzor i administracija'''<br />
**[[vmstat]] - Prikazuje statistiku vezanu za memoriju<br />
**[[fsck]] - Provjerava i korigira Linux datotečne sustave<br />
**[[w]] – prikazuje tko je logiran u sustav i njihove procese<br />
**[[mpstat]] – Iskorištenost višeprocesorskih sustava<br />
**[[ps]] – prikazuje trenutne procese<br />
**[[pmap]] - Prikazuje zauzeće memorije proizvoljnog procesa<br />
**[[free]] - Prikazuje zauzeće memorije uključujući swap<br />
**[[Top]] - Prikazuje dinamički procese i zauzeće memorije i CPU<br />
**[[htop]] - Poboljšana verzija top alata (Prikazuje dinamički procese i zauzeće memorije i CPU)<br />
**[[iptraf]] - Interaktivni IP LAN monitor<br />
**[[PowerTOP]] - STUB<br />
**[[Blkid]] - prikaz UUID datotečnog sustava<br />
**[[Ifconfig]] - prikaz konfiguracije mrežnih kartica<br />
**[[CheckInstall]] - pomoć prilikom manualne instalacije programa<br />
**[[kernel_Bootchart]] - Analizu procesa podizanja (eng. boot) GNU/Linux-a<br />
**[[CheckInstall]] - Kompilira kod i pretvara ga u *.deb paket<br />
</div><br />
{{Robelbox-close}}</div>Shrikehttp://wiki.open.hr/w/index.php?title=Razgovor:O_terminalu_i_Linux_naredbama&diff=11274Razgovor:O terminalu i Linux naredbama2011-05-02T14:45:25Z<p>Shrike: Nova stranica: Beskrupulozno sam kopirao Odina --~~~~</p>
<hr />
<div>Beskrupulozno sam kopirao Odina --Shrike 14:45, 2. svibnja 2011. (UTC)</div>Shrikehttp://wiki.open.hr/w/index.php?title=O_terminalu_i_Linux_naredbama&diff=11273O terminalu i Linux naredbama2011-05-02T14:45:07Z<p>Shrike: </p>
<hr />
<div>Nakon instalacije Vaše odabrane Linux distribucije i prvog boota čeka Vas oku ugodno grafičko sučelje ( obično to bude ono koje ste odabrali prilikom procesa instalacije ),tu se u raznim menievima nalaze raznorazne aplikacije od obrade teksta,tabličnih kalkulatora,izrade prezentacija,reprodukcije audio i vieo sadržaja,web browser .Uglavnom tu se nalazi sve što prosiječnom kučnom i uredskom korisniku treba za normalan život.Nakon instalacije većina korisnika kreće u vizualno uljepšavanje svog desktopa te istražuje razno razne teme.No kad-tad je i desktop posložen i nema se više šta za mjenjati.No kuda dalje?Što sad?Sjediti i divide se najnovijoj temi,novome wallpaperu,novom setu ikona?Ajmo upoznati Linux.<br />
Sve Linux distribucije dolaze sa terminalom.No terminal nije samo podsjetnik na neka stara davno prošla vremena.Terminal je u Linux svijetu vrlo moća alat i stoga ga ne valja zapostaviti i izbjegavati jer kad-tad će korisnik nabasati na dokument koj će ga upućivati da otvori terminal.<br />
Ovaj članak nije tutorial niti je zamišljen kao tutorial, već je ovo običan članak čij je cil upoznati korisnike sa terminalom te se nadam kako će do kraja čitanja istoga nestati barem dio predrasuda prema ovome alatu.<br />
<br />
=Shell (ljuska)=<br />
<br />
Shell je jednostavan program koj interpetira naredbe bilo da su une unešene direktno od strane korisnika ili se nalaze u dadoteci ( takvu datoteku nazivamo skripta).Ekvivalenti u Windows operativnom sustavu su COMMAND.COM ili cmd.exe umjesto ljuske odnosno .bat datoteke umjesto shell skripta. Linux ima raznih ljusaka no najpoznatija i najkorištenija je bash ljuska.<br />
Ostale korištene ljuske su csh,zsh,jsh,ksh,rc,rsh,sh,tcsh te vrlo zanimljiv ipython.<br />
Osnovne naredbe tipa kretanja po direktorijima su u svim ljuskama iste.Neke od navedenih ljusaka su zadržane jer ih koristi određen dio ljudi koji su navikli na njih i ne žele ih mijenjati ili se koriste za posebne svrhe te ih koristi posebna skupina specijaliziranih korisnika.<br />
<br />
'''Upozorenje :''' Linux kao i mnogu operativni sustavi koristi za imena alata akronime.Neki od njih su i <br />
duhoviti kao naprimjer yacc = yet another compiler compiler ( još jedan sastavljač sastavljača ) ili K3B = K burn baby burn.<br />
Imena svih ljusaka završavaju na sh što označava shell ( shell = ljuska).<br />
<br />
=Pristupanje terminalu:=<br />
Najlakši naći pristupanja terminalu je da otvorite padajući izbornik i odaberete terminal.<br />
Također možete pritisnuti kombinaciju tipaka ALT+F2 te unijeti ime alata koj želite pokrenuti,u ovome slučaju terminal.Kad se otvori prozor za terminalom primjetit će te prompt sličan ovome<br />
<br />
''user@hostname ~ $'' <br />
<br />
on sadrži korisničko ime,ime računala na kojem se nalazite te direktorij u kojem se nalazite.<br />
~ je kratica za home direktorij.<br />
<br />
'''Unos naredaba :'''<br />
Unos naredba jednostavno upišite riječ ili simbol te pritisnite enter.Naredba će se izvršiti te će vas po njenom završetku ljuska prebaciti u novi red i možete unijeti novu naredbu.<br />
Imajte na umu da je Linux osjetljiv na velika i mala slova te ako treba unijeti ls a vi ste unjeli LS ne će raditi<br />
<br />
=Izlazak iz terminala :=<br />
Za izlazak je potrebno unijeti naredbu exit te pritisnuti enter . Druga mogućnost je i pritisnuti kombinaciju tipaka CTRL + d,prozor terminala će se ugasiti .Iako je moguće ugasiti terminal (uostalom kao i svaki drugi prozor) pritiskom na close gumb ( to je onaj x u gornjem desnom ili ljevom uglu prozora,ovisno kako imate podešen upravitel prozorima), no to se ne preporuča jer ako ste bili u nekome uređivaću teksta ili datoteka upravo ste ostali bez vašeg rada.<br />
<br />
=Izvor=<br />
*[[http://linuxzasve.com/forum/viewtopic.php?f=44&t=6775]]</div>Shrikehttp://wiki.open.hr/w/index.php?title=O_terminalu_i_Linux_naredbama&diff=11272O terminalu i Linux naredbama2011-05-02T14:44:50Z<p>Shrike: </p>
<hr />
<div>Nakon instalacije Vaše odabrane Linux distribucije i prvog boota čeka Vas oku ugodno grafičko sučelje ( obično to bude ono koje ste odabrali prilikom procesa instalacije ),tu se u raznim menievima nalaze raznorazne aplikacije od obrade teksta,tabličnih kalkulatora,izrade prezentacija,reprodukcije audio i vieo sadržaja,web browser .Uglavnom tu se nalazi sve što prosiječnom kučnom i uredskom korisniku treba za normalan život.Nakon instalacije većina korisnika kreće u vizualno uljepšavanje svog desktopa te istražuje razno razne teme.No kad-tad je i desktop posložen i nema se više šta za mjenjati.No kuda dalje?Što sad?Sjediti i divide se najnovijoj temi,novome wallpaperu,novom setu ikona?Ajmo upoznati Linux.<br />
Sve Linux distribucije dolaze sa terminalom.No terminal nije samo podsjetnik na neka stara davno prošla vremena.Terminal je u Linux svijetu vrlo moća alat i stoga ga ne valja zapostaviti i izbjegavati jer kad-tad će korisnik nabasati na dokument koj će ga upućivati da otvori terminal.<br />
Ovaj članak nije tutorial niti je zamišljen kao tutorial, već je ovo običan članak čij je cil upoznati korisnike sa terminalom te se nadam kako će do kraja čitanja istoga nestati barem dio predrasuda prema ovome alatu.<br />
<br />
=Shell (ljuska)=<br />
<br />
Shell je jednostavan program koj interpetira naredbe bilo da su une unešene direktno od strane korisnika ili se nalaze u dadoteci ( takvu datoteku nazivamo skripta).Ekvivalenti u Windows operativnom sustavu su COMMAND.COM ili cmd.exe umjesto ljuske odnosno .bat datoteke umjesto shell skripta. Linux ima raznih ljusaka no najpoznatija i najkorištenija je bash ljuska.<br />
Ostale korištene ljuske su csh,zsh,jsh,ksh,rc,rsh,sh,tcsh te vrlo zanimljiv ipython.<br />
Osnovne naredbe tipa kretanja po direktorijima su u svim ljuskama iste.Neke od navedenih ljusaka su zadržane jer ih koristi određen dio ljudi koji su navikli na njih i ne žele ih mijenjati ili se koriste za posebne svrhe te ih koristi posebna skupina specijaliziranih korisnika.<br />
<br />
'''Upozorenje :''' Linux kao i mnogu operativni sustavi koristi za imena alata akronime.Neki od njih su i <br />
duhoviti kao naprimjer yacc = yet another compiler compiler ( još jedan sastavljač sastavljača ) ili K3B = K burn baby burn.<br />
Imena svih ljusaka završavaju na sh što označava shell ( shell = ljuska).<br />
<br />
=Pristupanje terminalu:=<br />
Najlakši naći pristupanja terminalu je da otvorite padajući izbornik i odaberete terminal.<br />
Također možete pritisnuti kombinaciju tipaka ALT+F2 te unijeti ime alata koj želite pokrenuti,u ovome slučaju terminal.Kad se otvori prozor za terminalom primjetit će te prompt sličan ovome<br />
<br />
''user@hostname ~ $'' <br />
<br />
on sadrži korisničko ime,ime računala na kojem se nalazite te direktorij u kojem se nalazite.<br />
~ je kratica za home direktorij.<br />
<br />
'''Unos naredaba :'''<br />
Unos naredba jednostavno upišite riječ ili simbol te pritisnite enter.Naredba će se izvršiti te će vas po njenom završetku ljuska prebaciti u novi red i možete unijeti novu naredbu.<br />
Imajte na umu da je Linux osjetljiv na velika i mala slova te ako treba unijeti ls a vi ste unjeli LS ne će raditi<br />
<br />
=Izlazak iz terminala :=<br />
Za izlazak je potrebno unijeti naredbu exit te pritisnuti enter . Druga mogućnost je i pritisnuti kombinaciju tipaka CTRL + d,prozor terminala će se ugasiti .Iako je moguće ugasiti terminal (uostalom kao i svaki drugi prozor) pritiskom na close gumb ( to je onaj x u gornjem desnom ili ljevom uglu prozora,ovisno kako imate podešen upravitel prozorima), no to se ne preporuča jer ako ste bili u nekome uređivaću teksta ili datoteka upravo ste ostali bez vašeg rada.<br />
<br />
=izvor=<br />
*[[http://linuxzasve.com/forum/viewtopic.php?f=44&t=6775]]</div>Shrikehttp://wiki.open.hr/w/index.php?title=O_terminalu_i_Linux_naredbama&diff=11271O terminalu i Linux naredbama2011-05-02T14:44:05Z<p>Shrike: </p>
<hr />
<div>Nakon instalacije Vaše odabrane Linux distribucije i prvog boota čeka Vas oku ugodno grafičko sučelje ( obično to bude ono koje ste odabrali prilikom procesa instalacije ),tu se u raznim menievima nalaze raznorazne aplikacije od obrade teksta,tabličnih kalkulatora,izrade prezentacija,reprodukcije audio i vieo sadržaja,web browser .Uglavnom tu se nalazi sve što prosiječnom kučnom i uredskom korisniku treba za normalan život.Nakon instalacije većina korisnika kreće u vizualno uljepšavanje svog desktopa te istražuje razno razne teme.No kad-tad je i desktop posložen i nema se više šta za mjenjati.No kuda dalje?Što sad?Sjediti i divide se najnovijoj temi,novome wallpaperu,novom setu ikona?Ajmo upoznati Linux.<br />
Sve Linux distribucije dolaze sa terminalom.No terminal nije samo podsjetnik na neka stara davno prošla vremena.Terminal je u Linux svijetu vrlo moća alat i stoga ga ne valja zapostaviti i izbjegavati jer kad-tad će korisnik nabasati na dokument koj će ga upućivati da otvori terminal.<br />
Ovaj članak nije tutorial niti je zamišljen kao tutorial, već je ovo običan članak čij je cil upoznati korisnike sa terminalom te se nadam kako će do kraja čitanja istoga nestati barem dio predrasuda prema ovome alatu.<br />
<br />
=Shell (ljuska)=<br />
<br />
Shell je jednostavan program koj interpetira naredbe bilo da su une unešene direktno od strane korisnika ili se nalaze u dadoteci ( takvu datoteku nazivamo skripta).Ekvivalenti u Windows operativnom sustavu su COMMAND.COM ili cmd.exe umjesto ljuske odnosno .bat datoteke umjesto shell skripta. Linux ima raznih ljusaka no najpoznatija i najkorištenija je bash ljuska.<br />
Ostale korištene ljuske su csh,zsh,jsh,ksh,rc,rsh,sh,tcsh te vrlo zanimljiv ipython.<br />
Osnovne naredbe tipa kretanja po direktorijima su u svim ljuskama iste.Neke od navedenih ljusaka su zadržane jer ih koristi određen dio ljudi koji su navikli na njih i ne žele ih mijenjati ili se koriste za posebne svrhe te ih koristi posebna skupina specijaliziranih korisnika.<br />
<br />
'''Upozorenje :''' Linux kao i mnogu operativni sustavi koristi za imena alata akronime.Neki od njih su i <br />
duhoviti kao naprimjer yacc = yet another compiler compiler ( još jedan sastavljač sastavljača ) ili K3B = K burn baby burn.<br />
Imena svih ljusaka završavaju na sh što označava shell ( shell = ljuska).<br />
<br />
=Pristupanje terminalu:=<br />
Najlakši naći pristupanja terminalu je da otvorite padajući izbornik i odaberete terminal.<br />
Također možete pritisnuti kombinaciju tipaka ALT+F2 te unijeti ime alata koj želite pokrenuti,u ovome slučaju terminal.Kad se otvori prozor za terminalom primjetit će te prompt sličan ovome<br />
<br />
''user@hostname ~ $'' <br />
<br />
on sadrži korisničko ime,ime računala na kojem se nalazite te direktorij u kojem se nalazite.<br />
~ je kratica za home direktorij.<br />
<br />
'''Unos naredaba :'''<br />
Unos naredba jednostavno upišite riječ ili simbol te pritisnite enter.Naredba će se izvršiti te će vas po njenom završetku ljuska prebaciti u novi red i možete unijeti novu naredbu.<br />
Imajte na umu da je Linux osjetljiv na velika i mala slova te ako treba unijeti ls a vi ste unjeli LS ne će raditi<br />
<br />
=Izlazak iz terminala :=<br />
Za izlazak je potrebno unijeti naredbu exit te pritisnuti enter . Druga mogućnost je i pritisnuti kombinaciju tipaka CTRL + d,prozor terminala će se ugasiti .Iako je moguće ugasiti terminal (uostalom kao i svaki drugi prozor) pritiskom na close gumb ( to je onaj x u gornjem desnom ili ljevom uglu prozora,ovisno kako imate podešen upravitel prozorima), no to se ne preporuča jer ako ste bili u nekome uređivaću teksta ili datoteka upravo ste ostali bez vašeg rada.</div>Shrikehttp://wiki.open.hr/w/index.php?title=O_terminalu_i_Linux_naredbama&diff=11270O terminalu i Linux naredbama2011-05-02T14:43:05Z<p>Shrike: Nova stranica: Nakon instalacije Vaše odabrane Linux distribucije i prvog boota čeka Vas oku ugodno grafičko sučelje ( obično to bude ono koje ste odabrali prilikom procesa instalacije ),tu se…</p>
<hr />
<div>Nakon instalacije Vaše odabrane Linux distribucije i prvog boota čeka Vas oku ugodno grafičko sučelje ( obično to bude ono koje ste odabrali prilikom procesa instalacije ),tu se u raznim menievima nalaze raznorazne aplikacije od obrade teksta,tabličnih kalkulatora,izrade prezentacija,reprodukcije audio i vieo sadržaja,web browser .Uglavnom tu se nalazi sve što prosiječnom kučnom i uredskom korisniku treba za normalan život.Nakon instalacije većina korisnika kreće u vizualno uljepšavanje svog desktopa te istražuje razno razne teme.No kad-tad je i desktop posložen i nema se više šta za mjenjati.No kuda dalje?Što sad?Sjediti i divide se najnovijoj temi,novome wallpaperu,novom setu ikona?Ajmo upoznati Linux.<br />
Sve Linux distribucije dolaze sa terminalom.No terminal nije samo podsjetnik na neka stara davno prošla vremena.Terminal je u Linux svijetu vrlo moća alat i stoga ga ne valja zapostaviti i izbjegavati jer kad-tad će korisnik nabasati na dokument koj će ga upućivati da otvori terminal.<br />
Ovaj članak nije tutorial niti je zamišljen kao tutorial, već je ovo običan članak čij je cil upoznati korisnike sa terminalom te se nadam kako će do kraja čitanja istoga nestati barem dio predrasuda prema ovome alatu.<br />
<br />
Shell (ljuska)<br />
Shell je jednostavan program koj interpetira naredbe bilo da su une unešene direktno od strane korisnika ili se nalaze u dadoteci ( takvu datoteku nazivamo skripta).Ekvivalenti u Windows operativnom sustavu su COMMAND.COM ili cmd.exe umjesto ljuske odnosno .bat datoteke umjesto shell skripta. Linux ima raznih ljusaka no najpoznatija i najkorištenija je bash ljuska.<br />
Ostale korištene ljuske su csh,zsh,jsh,ksh,rc,rsh,sh,tcsh te vrlo zanimljiv ipython.<br />
Osnovne naredbe tipa kretanja po direktorijima su u svim ljuskama iste.Neke od navedenih ljusaka su zadržane jer ih koristi određen dio ljudi koji su navikli na njih i ne žele ih mijenjati ili se koriste za posebne svrhe te ih koristi posebna skupina specijaliziranih korisnika.<br />
<br />
Upozorenje : Linux kao i mnogu operativni sustavi koristi za imena alata akronime.Neki od njih su i <br />
duhoviti kao naprimjer yacc = yet another compiler compiler ( još jedan sastavljač sastavljača ) ili K3B = K burn baby burn.<br />
Imena svih ljusaka završavaju na sh što označava shell ( shell = ljuska).<br />
<br />
Pristupanje terminalu:<br />
Najlakši naći pristupanja terminalu je da otvorite padajući izbornik i odaberete terminal.<br />
Također možete pritisnuti kombinaciju tipaka ALT+F2 te unijeti ime alata koj želite pokrenuti,u ovome slučaju terminal.Kad se otvori prozor za terminalom primjetit će te prompt sličan ovome<br />
user@hostname ~ $ <br />
on sadrži korisničko ime,ime računala na kojem se nalazite te direktorij u kojem se nalazite.<br />
~ je kratica za home direktorij.<br />
<br />
Unos naredaba :<br />
Unos naredba jednostavno upišite riječ ili simbol te pritisnite enter.Naredba će se izvršiti te će vas po njenom završetku ljuska prebaciti u novi red i možete unijeti novu naredbu.<br />
Imajte na umu da je Linux osjetljiv na velika i mala slova te ako treba unijeti ls a vi ste unjeli LS ne će raditi<br />
<br />
Izlazak iz terminala :<br />
Za izlazak je potrebno unijeti naredbu exit te pritisnuti enter . Druga mogućnost je i pritisnuti kombinaciju tipaka CTRL + d,prozor terminala će se ugasiti .Iako je moguće ugasiti terminal (uostalom kao i svaki drugi prozor) pritiskom na close gumb ( to je onaj x u gornjem desnom ili ljevom uglu prozora,ovisno kako imate podešen upravitel prozorima), no to se ne preporuča jer ako ste bili u nekome uređivaću teksta ili datoteka upravo ste ostali bez vašeg rada.</div>Shrikehttp://wiki.open.hr/w/index.php?title=Linux_CLI_naredbe&diff=11269Linux CLI naredbe2011-05-02T14:42:53Z<p>Shrike: </p>
<hr />
<div>Poglavlje obrađuje CLI naredbe koje se koriste u Linuxu<br />
{{Robelbox|theme=13|title=Grupe naredbi}}<div style="{{Robelbox/pad}}"><br />
*[[O terminalu i Linux naredbama]] - Obavezano prvo pročitati ako je ovo prvi susret sa CLI<br />
*'''Rad sa korisničkim pravima'''<br />
**[[Linux_CLI_Chmod|chmod]] - mijenja (rwx - čitanje, pisanje, izvršavanje) prava na direktorijima i direktorijima<br />
**[[Linux_CLI_chown|chown]] - mijenja vlasnika i grupu na direktorijima i datotekama<br />
*'''Rad sa datotekama'''<br />
**[[ls]] - izlistavanje sadržaja direktorija<br />
**[[cd]] - navigacija direktorijima<br />
**[[cp]] - kopiranje datoteka ili direktorija<br />
**[[ExifTool]] - manipulacija metapodatcima <br />
**[[mv]] - micanje datoteka ili direktorija<br />
**[[rm]] - brisanje datoteka ili direktorija<br />
**[[rmdir]] - brisanje praznog direktorija<br />
**[[mkdir]] - stvaranje direktorija<br />
**[[tar]] - ekstrakcija i kompresija kompresiranih datoteka<br />
**[[whereis]] - traženje lokacija relevantnih datoteka određenog programa<br />
**[[pwd]] - lokacija trenutnog direktorija u konzoli<br />
**[[dd]] - Konvertira i kopira određenu datoteku<br />
**[[du]] - Prikazuje veličinu direktorija ili datoteka<br />
**[[df]] - Prikazuje dostupnost slobodnog prostora na montiranim particijama<br />
**[[mount]] - služi za montiranje diskova<br />
**[[split]] - razdvaja datoteku u više manjih datoteka<br />
*'''Rad sa podatkovnim paketima'''<br />
**[[apt-get]] - instalacija programa na Debian baziranim Linuxima<br />
**[[yum]] - instalacija na Fedora baziranim Linuxima<br />
**[[dpkg]] - instalacija individualnih deb paketa <br />
*'''Uključivanje i isključivanje računala'''<br />
**[[shutdown]] - restart/isključivanje računala<br />
**[[reboot]] - restart računala<br />
**[[halt]]<br />
**[[poweroff]]<br />
*'''Pomoć u radu sa CLI naredbama'''<br />
**[[man]] - uputstva o programu i kako koristiti<br />
**[[info]] - uputstva o programu i kako koristiti<br />
**[[apropos]] - pretraživanje manuel (man) stranica <br />
*'''Nadzor i administracija'''<br />
**[[vmstat]] - Prikazuje statistiku vezanu za memoriju<br />
**[[fsck]] - Provjerava i korigira Linux datotečne sustave<br />
**[[w]] – prikazuje tko je logiran u sustav i njihove procese<br />
**[[mpstat]] – Iskorištenost višeprocesorskih sustava<br />
**[[ps]] – prikazuje trenutne procese<br />
**[[pmap]] - Prikazuje zauzeće memorije proizvoljnog procesa<br />
**[[free]] - Prikazuje zauzeće memorije uključujući swap<br />
**[[Top]] - Prikazuje dinamički procese i zauzeće memorije i CPU<br />
**[[htop]] - Poboljšana verzija top alata (Prikazuje dinamički procese i zauzeće memorije i CPU)<br />
**[[iptraf]] - Interaktivni IP LAN monitor<br />
**[[PowerTOP]] - STUB<br />
**[[Blkid]] - prikaz UUID datotečnog sustava<br />
**[[Ifconfig]] - prikaz konfiguracije mrežnih kartica<br />
**[[CheckInstall]] - pomoć prilikom manualne instalacije programa<br />
**[[kernel_Bootchart]] - Analizu procesa podizanja (eng. boot) GNU/Linux-a<br />
**[[CheckInstall]] - Kompilira kod i pretvara ga u *.deb paket<br />
</div><br />
{{Robelbox-close}}</div>Shrikehttp://wiki.open.hr/w/index.php?title=Razgovor:Dokumentacija_Sigurnost&diff=11268Razgovor:Dokumentacija Sigurnost2011-05-02T14:40:20Z<p>Shrike: </p>
<hr />
<div>--Shrike 16:24, 24. ožujka 2011. (UTC)<br />
<br />
Dio o web sigurnosti za bežične veze je napisao grof, na blogu koji se nalazi na ovoj vezi, ali je najavljen da će biti obrisan za 10 dana. <br />
http://mojlinux.igranje.org/01-novosti/mojlinux-na-identi-ca-servisu<br />
--Shrike 14:40, 2. svibnja 2011. (UTC)</div>Shrikehttp://wiki.open.hr/w/index.php?title=Dokumentacija_Sigurnost&diff=11267Dokumentacija Sigurnost2011-05-02T14:37:58Z<p>Shrike: </p>
<hr />
<div>= UVOD =<br />
U današnje vrijeme kada broj Windows virusa prešao 1 000 000 (milijun), <br />
a internet sam za sebe postaje sve nesigurniji i nesigurniji, postavlja se pitanje koliko je zapravo sigurno naše računalo na kojem se vrti Linux, koja god da mu distribucija. Kada govorimo o sigurnosti moramo prihvatiti jednu neizbježnu činjenicu, a to je da je 100% sigurno računalo iznimno teško postići. Konkretno primjer Sigurnog Računala (tm) je ono koje zadovoljava slijedeće uvjete:<br />
<br />
#Nije spojeno na internet.<br />
#Nitko ga ne koristi.<br />
#Zaključano je u sefu sa lokotom.<br />
#U sobi su tri gladna dobermana.<br />
<br />
Znači, zaključujemo da nema sigurnog računala, niti se 100% sigurnost može postići. Svatko tko tvrdi drugačije leže kao Sanader. Konkretno, sigurnost je inverzno proporcionalna jednostavnosti korištenja bilo kojeg operacijskog sustava. U grubo, sigurnosne rizike možemo postaviti u tri bitne skupine (koje se često isprepliću):<br />
<br />
#Problemi koji vrebaju sa interneta.<br />
#Problemi vezani za programe koji su instalirani.<br />
#Ljudski faktor<br />
<br />
Treća stavka je ona najopasnija. Razlog tome je da ljudi žele imati računalo podešeno što jednostavnijem korištenju, ali to znači da je sigurnosna razina izrazito nisko. Vrijedi i obrat po kontrapoziciji: što je sigurnost veća to je teže koristiti računalo.<br />
Pristup sigurnosti kojem se mora težiti je: Sigurnosna razina mora biti prilagođena realnoj potrebi. Ovaj tekst je edukativne prirode i ima eksplorativni pristup toj istoj edukaciji. To znači da neke stvari poput točnog postupka konfiguriranja programa i korištenja raznih tehnologija namjerno nisu opisani kako bi čitaoc sam otišao na internet (www.google.com) i proučio ono što je potrebno. Razlog zašto smatram ovo superiornim je taj što se sigurnosti računala ne može pristupiti na način da se u10 minuta pročita članak sa vikipedije i dodatno smatram da svatko tko čeka da mu netko drugi riješi problem ima preveliki ego i zaslužuje sve što mu se desi. <br />
<br />
<br />
<br />
= ZAŠTO SE BRINUTI O SIGURNOSTI SVOG RAČUNALA? =<br />
Vjerojatno se pitate zašto bi uopće osigurali svoje računalo? Pa vi nemate ništa što bi itko htio! Ovo nije istina. Vi imate računalo spojeno na internet što može pretvoriti vaše računalo u zombija ili proxy. Ovo prvo znači da će vaše računalo biti jedno od mnogih koje će se iskoristiti u napadu na neku web stranicu, primjerice neke vladine agencije ili firme ili portala u smislu prevencije rada istih. U drugom slučaju, da vaše računalo postane proxy, znači da vaš PC služi kao neizravna metoda napada neke treće osobe. <br />
<br />
Primjerice, neka maliciozna osoba može preuzeti vaše računalo, a time i vaš identitet preko IP adrese te napasti neku metu po želji, sa time da će svi tragovi voditi do vas. Znači da napad na neku banku i puno ukradenih novaca ili održavanje pedofilske stranice mogu biti direktno povezani sa vama. Bi li rekli policiji onda: "Ja nemam ništa što drugi žele!".<br />
<br />
Postoji još jedna situacija u kojoj je kritično imati sigurno računalo. U slučaju poslovnog računala ili računala u nekoj firmi vi imate povjerljive podatke. Ne smijete dopustiti da vam netko trivijalno jednostavno uzme sve poslovne podatke i planove. <br />
Evo konkretnog primjera kako sam preuzeo kontrolu nad linux i windows računalom u slučaju fizičkog pristupa. Riječ je o Windows 7 i Ubuntu OS-ovima. Oba OS-a su imali samo jednog korisnika sa limitiranim pristupom računalu preko kojeg se više osoba logira. Nitko nema mogućnosti ikakvih promjena u sustavu ili instalaciju programa.<br />
<br />
Linux: restartam računalo i tokom GRUB boot logina pritišćem e i na kraju "linux" linije dodajem riječ "single". Ovo za posljedicu ima da me računalo direktno prebacilo u root shell account bez zahtjeva šifre (dobio sam administratorski pristup). Sada mogu dati bilo kakve ovlasti standardnom računu preko kojeg se logiram, dodati druge korisnike ili bilo što što želim. Rješenje sigurnosnog problema: enkripcija diska, šifra na BIOS i GRUB šifra.<br />
<br />
Windows: Bootam računalo sa Linux live CD-a i instaliram program chntpw. Montiram Windows particiju i preko chntpw programa mijenjam ovlasti korisnika po želji iz "Limited account" u "Administrator". Restartam računalo u Windows i radim što želim bez ograničenja. <br />
Rješenje sigurnosnog problema: enkripcija diska, šifra na BIOS. <br />
<br />
== UPUTE i SMJERNICE ==<br />
<br />
NAJBITNIJA ČETIRI SAVJETA <br />
<br />
<br />
#Koristite firewall na routeru od DSL-a i Linuxov iptables bazirani firewall (Firestarter ili guarddog)'''<br />
#Koristete enkripciju diska ili barem enkripciju važnih podataka. Pornjava nije važan podatak.''' <br />
#Koristite neki od MLS/MAC sustava: SElinux, TOMOYO ili apparmor.'''<br />
#Redoviti automatizirani backup'''<br />
<br />
= Savjeti za sigurnosne postavke =<br />
<br />
<br />
'''Kompletna enkripcija diska je obavezatna stvar.''' Ovo štiti vaše računalo od ljudi koji imaju fizički pristup. Ovo nije pretjeran savjet, kao što gornja priča ilustrira. <br />
Uvijek imajte sve sigurnosne zakrpe instalirane na računalu. Linux je hvala bogu besplatan sustav i nema izlike. Također se sigurnosne zakrpe lagano instaliraju (1 klik). Nema izlike.<br />
Nikada, ali nikada ne raditi kao root korisnik. Uvijek koristite<br />
klasični UNIX ograničeni korisnik. To osigurava da potencijalni malware neće moć naškoditi sustavu. Za root potrebe koristite sudo ili su. <br />
<br />
'''Obavezno radite sigurnosnu pohranu svih podataka (backup).''' Stavljajte sve na USB stick ili eksterni disk, NE na DVD/CD. DVD/CD je optička tehnologija koja se pokazala kao neadekvatna za backup je već nakon godine dana postoji visoka vjerojatnost da podatci neće biti čitljivi. <br />
Backup mediji MORA biti enkriptiran i držan pod ključem! <br />
Backup je najbolji ako je automatiziran jer ljudskoj ljenosti nema kraja. Dedicirani disk/USB stick i CRON job koji svakih nekoliko dana radi novi backup (znači ne prepisuje preko starog, već stvara kompletno novu kopiju) koji bi najzgodnije bilo raditi preko "delta" baziranog kopiranja. <br />
Pogledajte program koji se zove rsync i backup alate bazirane na njemu.<br />
<br />
Kod stvaranja šifre za mail, kućno računalo ,... niti u ludilu nakon tuluma, nadrogiran i udaren u glavu nakon šake lexaurina ne koristiti šifre tipa: ja, datum rođenja, ime ljubimaca, imena djece, žene, ljubavnice, ljubavnika, cure, ili bilo koje normalne riječi iz bilo kojeg jezika.<br />
<br />
Šifre su nasumični niz znakova, slova i brojeva uključujući. Nemojte koristiti specijalne znakove tipa “!(%$?!.<br />
<br />
*'''Primjer dobre šifre:''' G9erZd45Ql<br />
<br />
*'''Primjer loše šifre:''' quantum ili anita ili đuro.<br />
<br />
'''Dobra šifra se može napraviti i lako zapamtiti:'''<br />
<br />
<br />
[[Mrci7yo ====== My rusty car is 7 years old]]<br />
<br />
[[2emBp1ib ===== 2 elephants make BAD pets, 1 is better]]<br />
<br />
Nemojte davati ekstra prava na mape (foldere) kada nije potrebno imati ta prava. Konkretno, osigurajte da niti jedan korisnik ne može pogledati niti jedan drugi folder u /home osim vlastitog. Znači, ako je korisnik shrike, postoji datoteka /home/shrike i korisnik kao takav mora imati samo pravo vidjeti sadržaj tog foldera, ne i foldee drugih korisnika unutar /home direktorija. Pročitajte manual od chmod i chown programa. (U terminal ukucaj "man chmod" i "man chown" bez navodnika)<br />
<br />
<br />
= Savjeti za internet sigurnost =<br />
<br />
<br />
*'''Uvijek koristite firewall.''' Guarddog za KDE ili Firestarter za GNOME<br />
su odlični izbori. Konfiguracija bi trebala biti takva da se drži "stealth" način rada i onemogući sve što se ne koristi. Paziti na portove od telnet-a, http(s). ftp i ssh. <br />
<br />
*'''Koristiti OpenWall i Bastille.''' To su alati koji podešavaju sustav da radi sigurnije. Više o njima u ostatku teksta. <br />
Ukoliko koristite neki bankovni software, tipa paypal ili plaćanje<br />
preko interneta, stvorite zasebnog korisnika na sistemu i pokrečite preglednik kao taj korisnik (gksu). Taj browser i taj korisnik moraju biti najparanoidnije podešeni. Nikakvi pop-upovi, nikakva java, kodovi, ... Sve isključeno. Bez flasha. Korisnik ne smije biti u mogućnosti pisati nigdje izvan svog home foldera. Nikakva prava na DVD/CD printere, ... Samo internet. <br />
Nikada ne odajte svoje podatke na mailu ili bilo gdje preko interneta. Nema tih "miljona" i udovica kojima treba neki depozit. Sve službene osobe sa svih stranica i servisa nemaju potrebe znati vaš mail i šifru ili šifru vašeg računa na njihovoj stranici. Oni imaju administratorski (root) pristup i mogu do svega. <br />
Iako ova tema nije direktno povezana s Linuxom, od velike važnosti je svakom Linux korisniku, a tiče se zaštite vaše bežične mreže. U današnje vrijeme možemo reći kako je bežični pristup vašem kućnom routeru postao učestalije rješenje od povezivanja mrežnim kabelom. Prvenstveno iz razloga mobilnosti i komocije koju ne može pružiti spajanje putem žice. Ali, bežični pristup otvara i velike probleme po pitanju sigurnosti i moguće krađe vašeg internet prometa.<br />
Začudili biste se koliko je malo ljudi svjesno loše ili nikakve zaštite njihove bežične (wireless) mreže, dok današnji routeri nude vrlo kvalitetnu zaštitu od neovlaštenog upada u vaš privatni mrežni prostor, samo je treba znati pravilno upotrijebiti.<br />
Iz ovih i drugih razloga (napisima po kojekakvim drugim forumima gdje se vrlo otvoreno razgovara i daju upute kako probiti nečiju bežičnu mrežu) ponukan sam malo rasvijetliti ovo područje običnim korisnicima koji su zapravo i najčešća meta ovakve zloupotrebe.<br />
Pa, krenimo redom:<br />
==1. Kako zapravo radi bežična komunikacija ==<br />
Da ne kompliciram cijelu temu, pokušati ću ovo jednostavno i slikovito objasniti. Dakle, kompletna komunikacija između računala na interentu (putem tzv. TCP/IP protokola) odvija se u razmjeni paketića informacija između računala. Paketići putuju raznim putevima (kako ih već usmjeravaju routeri-usmjerivači) dok ne dođu do vašeg računala i tu se slažu u cjelovitu poruku. Ova metoda naziva se još i packet switching, mogli bi je i nazvati izmjena paketa informacija. E sad, dok ti paketići informacija putuju putem žice od npr. vašeg kućnog routera do vašeg računala nitko sa strane ih ne može prisluškivati i na taj način slagati kompletnu sliku o informaciji koja se prenosi.<br />
S druge pak strane, bežična komunikacija ima domet prisluškivanja vaših paketića od 50, pa čak i do 300-tinjak metara u krugu vašeg routera. Naravno, ovo ovisi o barijerama na koje nalete radio valovi iz routera, pa o samoj snazi kojom router odašilje ove radio valove. Uglavnom, vaše susjedstvo i ulica može vrlo jednostavno saznati za postojanje vaše router stanice u kući. Paketići koji lete između vašeg routera i vašeg računala vrlo jednostavno mogu biti prisluškivani od trećih osoba.<br />
Toga možete biti svjesni onog trenutka kada ste na računalu otvorili vaš upravitelj mrežama i uvidjeli određen broj routerskih stanica ispisanih na listi mreža. Isto tako se i vaša stanica prikazuje u listi mreža nekih drugih računala, a to obično zaboravljamo!<br />
I sada, u slučaju da nemamo postavljenu nikakvu zaštitu, vrlo jednostavno se može upasti u vašu mrežu. Dovoljno je da netko iz susjedstva na svom računalu klikne na vašu rutersku stanicu iz popisa susjednih stanica koje računalo vidi i automatski se je povezao sa vašim routerom. To konkretno znači da je on od tog trenutka postao punopravnim članom vaše kućne mreže i da za daljni izlaz na internet koristi vaš router i troši vaš internet promet. Ako imate ugovoren flat promet (neograničen promet) sa vašim internet davateljem onda to i nije tako strašno, no on može sjesti na vaš promet (bandwith), nedozvoljavajući punu brzinu pristupa internetu koju bi inače trebali imati. Također može izvršiti i upad u neko od vaši kućnih računala, kao i u sam router te napraviti i znatno veću štetu nego što je krađa samog internet prometa.<br />
Baš iz ovih razloga trebali bi i morali zaštititi vašu kućnu bežičnu mrežu od neovlaštenog korištenja.<br />
==2. Osnovni vidovi zaštite==<br />
Postoji nekoliko osnovnih vidova zaštite bežične mreže koji ne obuhvaćaju kriptiranje paketa informacija između routera i vašeg računala, a mogu biti od velike koristi:<br />
===2.1. Sakrivanje imena vašeg routera (SSID-a) ===<br />
Velika večina routera ima mogućnost sakrivanja imena stanice (SSID – ServiceSetID). Na ovaj način okolno selo neće moći pristupiti vašem routeru bez da mu ne zna ime. Uostalom, kada zadajete ime routera nemojte se baš predstaviti. Ime postavite što neutralnije, kako okolina ne bi mogla iz njega zaključiti čijoj kućnoj mreži pripada.<br />
opcija za isključivanje obično nosi naziv Broadcast Network Name (SSID) (objava mrežnog imena). Isključite je! Ali imajte na umu da će te prilikom spajanja novog računala u kućnu mrežu morati ručno unijeti ime vašeg routera jer isto neće biti objavljeno na listi.<br />
===2.2. Zabrana automatske registracije novog računala u mrežu===<br />
I ova metoda može biti od velike koristi u zaštiti vaše mreže. Istom se naime, onemogućava da novo računalo (npr. računalo nepoznate osobe) bude automatski prihvaćeno u vašu kućnu mrežu, nego se čeka potvrda onoga tko ima administratorski pristup vašem routeru (dakle, vas). Ova zaštita doduše radi na principu provjere tzv. MAC (Media Access Control) adrese koja bi trebala biti unikatna za svaki hardverski uređaj, no ista se može promijeniti pomoću softverskog alata, pa se računalo potencijalnog napadača može prijaviti sa vašom MAC adresom koju je ukrao osluškujući izmjenu paketića između vašeg računala i routera.<br />
opcije za podešavanje ove kontrole nazivaju se i Access Control List (ACL) opcije pa ih kao takve pronađite u postavkama vašeg routera.<br />
===2.3. Statička dodjela adresa vašim računalima u kućnoj mreži===<br />
U većini slučajeva, routeri su podešeni da automatski dodjeljuju IP adrese računalima spojenim na njega. To znatno olakšava manje iskusnim korisnicima spajanje na bežičnu mrežu, ali i otvara sigurnosnu rupu. Za dodjelu tih adresa zadužen je tzv. DHCP (Dynamic Host Configuration Protocol) servis na vašem routeru. Isključivanjem DHCP opcije i ručnom, statičkom dodjelom IP adresa vašim računalima još je jedan od dobrih vidova osnovne zaštite bežične mreže. Osim isključivanja DHCP-a, dobro je i ograničiti skup mogućih IP adresa na minimum, kako potencijalni napadač ne bi mogao pristupiti routeru preko neiskorištene IP adrese. Za postavljane ovih opcija, treba imati malo više znanja oko dodjele i rada sa IP adresama.<br />
opcije za podešavanje nalaze se obično pod IP adresnom upravljanju<br />
===2.4. Zaporka za pristup routeru===<br />
Svakako postavite kvalitetnu zaporku za pristup routeru. O kvalitetnim zaporkama možete pročitati u daljnjem tekstu.<br />
==3. Napredni vidovi zaštite==<br />
Pod napredne vidove zaštite spadaju određeni sistemi kriptiranja paketa informacija koji putuju od vašeg routera do računala unutar njegove mreže. To u osnovi radi ovako:<br />
Na router se postavi određena lozinka, te se istovjetna postavi i na računala koja imaju ovlašteni pristup routeru. Router prilikom slanja paketa informacije isti kriptira na temelju zadanog ključa – lozinke. Računalo, prilikom preuzimanja paketa s routera isti dekriptira temeljem iste te lozinke i dalje ga upotrebljava pri slaganju kompletne informacije. Ako neovlašteno računalo uhvati takav paket s njime ne može ništa jer su informacije u njemu besmislene dok ih se ne dekriptira. Kako to računalo ne zna ključ za dekriptiranje, u teoriji s njime ne može ništa. Praksa je malo drugačija, ali uz pažljivu upotrebu ovog sistema nedostaci se lako uklone.<br />
Dva su osnovna sustava kriptiranja paketa – WEP i WPA/WPA2.<br />
===3.1 WEP zaštita===<br />
Svi kućni routeri podržavaju ovu metodu zaštite lozinkom. WEP (Wired Equivalent Privacy) ili Privatnost kao putem žice, na žalost uopće ne stoji. Ovaj sustav zaštite vrlo je brzo probijen i zlonamjernicima ne treba ništa drugo do par slobodnih alata, malo osluškivanja vaših paketa informacija i s lakoćom upadaju u vašu mrežu bez da znaju lozinku postavljenu na routeru. Upravo iz ovih razloga strogo preporučam da se ovaj vid zaštite izbjegava u širokom luku! WEP zaštita daje zapravo samo osnovni vid zaštite, kako baš neuka okolina ne bi imala pristup vašoj mreži.<br />
===3.2 WPA/WPA2-PSK zaštita===<br />
Upravo iz gore navedenih razloga razvijen je novi algoritam zaštite putem kriptiranja paketa informacija nazvan WPA (Wi-Fi Protected Access). WPA2 predstavlja samo još dorađeniji WPA algoritam, pa ako vam router i računala podržavaju ovaj vid zaštite, svakako ga podesite. PSK je oznaka načina autentifikacije, pa u prijevodu znači PreShared Key, odnosno Prethodno Podijeljeni Ključ. Ključ je lozinka koja se postavlja na router i sva računala koja imaju ovlašteni pristup mreži. Ključ – lozinka može biti duljine od 8 do 63 znaka, odnosno kao 64 heksadecimalni niz. Ovo je ujedno i jedina najslabija karika u sustavu zaštite. Naime, ako se korsiti mali broj znakova ili se koriste poznate riječi kao lozinka ili njeni dijelovi, onda potencijalni napadač može vrlo brzo doći do iste putem tzv. dictionary attack i brute-force metode. Ova metoda napada sastoji se u korištenju posebnih rječnika (dictionary-a) koji imaju u sebi veliki broj pojmova koji se često koriste kao lozinke. Ako napad putem riječi iz ovakvog rječnika ne uspije onda se pokušava sistemom isprobavanja svih znakova u kombinaciji sa jednim, dva, pa tri znaka itd. Ali, tu leži i kvaka za napadača, jer broj kombinacija nemilice raste sa svakim novim znakom. Pa već sa lozinkama duljim od 6 znakova napadač zapada u probleme s vremenom i gotovo sigurno odustaje od daljnjih pokušaja napada. Pogotovo zato jer vi sigurno niste jedina dohvatljiva mreža u njegovoj okolici.<br />
===3.3 Kako složiti stvarno dobru lozinku===<br />
U prethodnom poglavlju uvidjeli smo da korištenjem WPA/WPA2-PSK zaštite i dobro postavljenom lozinkom možemo biti i više nego sigurni od neovlaštenog upada. Ostaje, dakle pitanje kvalitete lozinke. Po osobnom iskustvu znam da ljudi ne znaju dobro odrediti lozinku, pa su to obično imena kojekakvih kućnih ljubimaca, imena uže, šire i preširoke familije. Pa brojevi rođendana, godišnjica, te kombinacije pojmova i riječi koje se, gotovo sigurno nalaze u gore pomenutim rječnicima za razbijanje zaštite.<br />
Jedino i ispravno rješenje za dobru šifru jesu generatori za proizvodnju visoko entropijskih lozinki. Jedan takav generator jest i GRC’s Ultra High Security<br />
Password Generator. Lozinku koju generira ovaj sustav slobodno možete sa sigurnošću postaviti na svoj router i računala u mreži i to u cijeloj njenoj duljini (dakle 63 znaka, ili kao 64-bitni heksadecimalni niz) i biti mirni od neovlaštenih upada. Ovaj sustav nikada ne generira dvije istovjetne lozinke, tako da je svaki proizvedeni niz unikatan i samo vaš!<br />
Naravno, sada samo o vama ovisi kome će te dati ovu lozinku, jer ako ista dođe do napadača, ništa vam neće koristiti. Zato, budite pažljivi sa podjelom lozinke korisnicima i povremeno je promijenite putem ovog generatora.<br />
==4. Da zaključimo ==<br />
Jedino WPA/WPA2-PSK zaštita sa dobro generiranom lozinkom može vam dati zaista kvalitetno riješenje sigurnosti vaše bežične mreže. Naravno, možete ju koristiti uz sve one osnovne vidove zaštite prikazane u poglavlju 2.<br />
Zato, nedajte se krasti i čuvajte svoje podatke uz korištenje ovih naputaka.<br />
<br />
<br />
= Multi Level Security =<br />
<br />
<br />
Zanimati će vas SElinux, apparmor i TOMOYO. SElinux je stvoren od strane NSA (National Security Agency) i predstavlja metodu osiguranja računala dostatnu za vojsku, CIA-u i slične organizacije.<br />
<br />
Apparmor i TOMOYO su jednostavnije verzije Mandatory Access Control osiguranja. Konkretno ova tri sustava rade tako da stave dodatne restrikcije na programe koji se izvršavaju na računalu. Štos je u tome da se većina expolita programa (recimo Firefox) svodi na to da se program sa sigurnosnom rupom natjera da napravi nešto što uopće ne treba raditi ili mu nije svrha. MAC sustavi zapravo ograničavaju programe da rade takve stvari i dozvoljavaju samo ono što trebaju moć raditi. Konkretno, ukoliko je, recimo, TOMOYO dobro konfiguriran, nema veze što se pojavio exploit koji daje root ovlasti preko firefoxa. TOMOYO neće dozvoliti takve radnje jer nije potrebno Firefoxu koristiti naredbe tipa "su" ili igrati se sa sistemskim fajlovima.<br />
<br />
SElinux, apparmor i TOMOYO se nalaze u kernelu. Ukoliko imate Fedoru imat će te i grafičko sučelje za SElinux te vam preporučam da ga konfigurirate. U ostalim slučajevima preporučam TOMOYO.<br />
<br />
[[SVAKAKO INSTALIRAJTE I KONFIGURIRAJTE JEDAN OD OVIH ALATA.]]<br />
<br />
<br />
= ROOTKIT =<br />
<br />
<br />
Rootkit je program koji između ostaloga omogućava kontinuirani privilegirani pristup računalu na način da je ta informacija sakrivena administratorima. Ovo se omogućuje zaobilaženjem i iskrivljavanjem sigurnosnog modela na OS-u. <br />
Rootkit se instalira NAKON što se dobiju administratorske ovlasti i služi tome da se održi takva situacija i manipulira računalom BEZ znanja pravog administratora i/ili vlasnika računala. Rootkit može poslužiti i kao metoda skrivanja drugog malwarea. Detekcija i micanje rootkit programa je često ekstremno teška i komplicirana jer rootkit-ovi mogu lagano modificirati programe koji služe za detekciju rootkita. Najbolji pristup traženju rootkita je taj da se skeniranje provede preko liveCD-a i da se drži log o modifikacijama kritičnih sistemskih datoteka. <br />
<br />
<br />
= Programi za ojačavanje sigurnosti =<br />
<br />
*'''guarddog''' - KDE/qt firewall sa naprednim opcijama i filterima. Preporuke naprednijim korisnicima.<br />
*'''firestarter''' - GNOME/GTK++ firewall koji ima skrominiji set opcija, ali je zato lakše za koristiti.<br />
*'''bastille''' - aplikacija koja ojačava Linux sigurnost tako da zaustavlja nepotrebne servise ili mijenja njihove konfiguracije. Bastille sve radi interaktivno pa će te znati točno što se napravilo i malo se educirati.<br />
*'''tripwire''' - Tripwire je program koji stvara bazu podataka o instaliranim sistemskim datotekama i programima. Baza su zapravo kriptografski potpisi datoteka i ostali opisi. Kada se program pokrene, on napravi inicijalnu bazu i uspoređuje ju svaki idući put sa trenutnim stanjem. Ovime se postiže uvid u sve promjene na sustavu, te se može brže i lakše uvidjeti koje su promjene nastale. Ovo je iznimno korisno kod infekcija, namjernog mijenjanja sigurnosnih postavka (od nekog tko ima fizički pristup računalu ili sa mreže) ili čak moguće drugih grešaka na sustavu. Ovo je svakako program o kojem treba razmisliti. <br />
*'''snort''' - Snort je program za mrežnu analizu (Intrusion Detection System). On provjerava promet te traži tipične napade na IP razini ili preko programa. Traži sve neobične događaje i konkretne tipične situacije u sumnjivim okolnostima. Ovaj program je super zgodan za DSL računala. Lagano se konfigurira i koristi.Sposoban je primjetiti nmap analize, netBIOS zahtjeve, CGI napade i ostalo. <br />
*'''chkrootkit''' - provjerava da li postoji rootkit na računalu<br />
*'''GnuPG''' - Program za sigurnu komunikaciju i pohranjivanje. Ima dvije svrhe, prva je enkripcija podataka a druga je digitalno potpisivanje. Podržava DSA, RSA, Elgamal, AES (sa 128, 192, i 256 bitni ključevi), 3DES, Blowfish, CAST5, Twofish, MD5, RIPEMD/160, SHA-1, SHA-256, SHA-384, and SHA-512.<br />
*'''nessus''' - Program koji služi za traženje sigurnosnih rupa koje se trebaju popraviti. Sa ovime možete provjeriti da li ste napravil idobar posao u osiguravanju vašeg kućnog računala (nekima i ljubimca).<br />
<br />
= Dodatne informacije =<br />
<br />
Originalni dokument iz kojeg je ovo kopirano (od istog autora): <br />
[[Mediji:Linux sigurnost.pdf]]</div>Shrikehttp://wiki.open.hr/w/index.php?title=Dokumentacija_Sigurnost&diff=11266Dokumentacija Sigurnost2011-05-02T14:36:34Z<p>Shrike: </p>
<hr />
<div>== UVOD ==<br />
<br />
<br />
U današnje vrijeme kada broj Windows virusa prešao 1 000 000 (milijun), <br />
a internet sam za sebe postaje sve nesigurniji i nesigurniji, postavlja se pitanje koliko je zapravo sigurno naše računalo na kojem se vrti Linux, koja god da mu distribucija. Kada govorimo o sigurnosti moramo prihvatiti jednu neizbježnu činjenicu, a to je da je 100% sigurno računalo iznimno teško postići. Konkretno primjer Sigurnog Računala (tm) je ono koje zadovoljava slijedeće uvjete:<br />
<br />
#Nije spojeno na internet.<br />
#Nitko ga ne koristi.<br />
#Zaključano je u sefu sa lokotom.<br />
#U sobi su tri gladna dobermana.<br />
<br />
Znači, zaključujemo da nema sigurnog računala, niti se 100% sigurnost može postići. Svatko tko tvrdi drugačije leže kao Sanader. Konkretno, sigurnost je inverzno proporcionalna jednostavnosti korištenja bilo kojeg operacijskog sustava. U grubo, sigurnosne rizike možemo postaviti u tri bitne skupine (koje se često isprepliću):<br />
<br />
#Problemi koji vrebaju sa interneta.<br />
#Problemi vezani za programe koji su instalirani.<br />
#Ljudski faktor<br />
<br />
Treća stavka je ona najopasnija. Razlog tome je da ljudi žele imati računalo podešeno što jednostavnijem korištenju, ali to znači da je sigurnosna razina izrazito nisko. Vrijedi i obrat po kontrapoziciji: što je sigurnost veća to je teže koristiti računalo.<br />
Pristup sigurnosti kojem se mora težiti je: Sigurnosna razina mora biti prilagođena realnoj potrebi. Ovaj tekst je edukativne prirode i ima eksplorativni pristup toj istoj edukaciji. To znači da neke stvari poput točnog postupka konfiguriranja programa i korištenja raznih tehnologija namjerno nisu opisani kako bi čitaoc sam otišao na internet (www.google.com) i proučio ono što je potrebno. Razlog zašto smatram ovo superiornim je taj što se sigurnosti računala ne može pristupiti na način da se u10 minuta pročita članak sa vikipedije i dodatno smatram da svatko tko čeka da mu netko drugi riješi problem ima preveliki ego i zaslužuje sve što mu se desi. <br />
<br />
<br />
<br />
== ZAŠTO SE BRINUTI O SIGURNOSTI SVOG RAČUNALA? ==<br />
<br />
<br />
Vjerojatno se pitate zašto bi uopće osigurali svoje računalo? Pa vi nemate ništa što bi itko htio! Ovo nije istina. Vi imate računalo spojeno na internet što može pretvoriti vaše računalo u zombija ili proxy. Ovo prvo znači da će vaše računalo biti jedno od mnogih koje će se iskoristiti u napadu na neku web stranicu, primjerice neke vladine agencije ili firme ili portala u smislu prevencije rada istih. U drugom slučaju, da vaše računalo postane proxy, znači da vaš PC služi kao neizravna metoda napada neke treće osobe. <br />
<br />
Primjerice, neka maliciozna osoba može preuzeti vaše računalo, a time i vaš identitet preko IP adrese te napasti neku metu po želji, sa time da će svi tragovi voditi do vas. Znači da napad na neku banku i puno ukradenih novaca ili održavanje pedofilske stranice mogu biti direktno povezani sa vama. Bi li rekli policiji onda: "Ja nemam ništa što drugi žele!".<br />
<br />
Postoji još jedna situacija u kojoj je kritično imati sigurno računalo. U slučaju poslovnog računala ili računala u nekoj firmi vi imate povjerljive podatke. Ne smijete dopustiti da vam netko trivijalno jednostavno uzme sve poslovne podatke i planove. <br />
Evo konkretnog primjera kako sam preuzeo kontrolu nad linux i windows računalom u slučaju fizičkog pristupa. Riječ je o Windows 7 i Ubuntu OS-ovima. Oba OS-a su imali samo jednog korisnika sa limitiranim pristupom računalu preko kojeg se više osoba logira. Nitko nema mogućnosti ikakvih promjena u sustavu ili instalaciju programa.<br />
<br />
Linux: restartam računalo i tokom GRUB boot logina pritišćem e i na kraju "linux" linije dodajem riječ "single". Ovo za posljedicu ima da me računalo direktno prebacilo u root shell account bez zahtjeva šifre (dobio sam administratorski pristup). Sada mogu dati bilo kakve ovlasti standardnom računu preko kojeg se logiram, dodati druge korisnike ili bilo što što želim. Rješenje sigurnosnog problema: enkripcija diska, šifra na BIOS i GRUB šifra.<br />
<br />
Windows: Bootam računalo sa Linux live CD-a i instaliram program chntpw. Montiram Windows particiju i preko chntpw programa mijenjam ovlasti korisnika po želji iz "Limited account" u "Administrator". Restartam računalo u Windows i radim što želim bez ograničenja. <br />
Rješenje sigurnosnog problema: enkripcija diska, šifra na BIOS. <br />
<br />
<br />
<br />
<br />
== UPUTE i SMJERNICE ==<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
NAJBITNIJA ČETIRI SAVJETA <br />
<br />
<br />
#Koristite firewall na routeru od DSL-a i Linuxov iptables bazirani firewall (Firestarter ili guarddog)'''<br />
#Koristete enkripciju diska ili barem enkripciju važnih podataka. Pornjava nije važan podatak.''' <br />
#Koristite neki od MLS/MAC sustava: SElinux, TOMOYO ili apparmor.'''<br />
#Redoviti automatizirani backup'''<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
== Savjeti za sigurnosne postavke ==<br />
<br />
<br />
'''Kompletna enkripcija diska je obavezatna stvar.''' Ovo štiti vaše računalo od ljudi koji imaju fizički pristup. Ovo nije pretjeran savjet, kao što gornja priča ilustrira. <br />
Uvijek imajte sve sigurnosne zakrpe instalirane na računalu. Linux je hvala bogu besplatan sustav i nema izlike. Također se sigurnosne zakrpe lagano instaliraju (1 klik). Nema izlike.<br />
Nikada, ali nikada ne raditi kao root korisnik. Uvijek koristite<br />
klasični UNIX ograničeni korisnik. To osigurava da potencijalni malware neće moć naškoditi sustavu. Za root potrebe koristite sudo ili su. <br />
<br />
'''Obavezno radite sigurnosnu pohranu svih podataka (backup).''' Stavljajte sve na USB stick ili eksterni disk, NE na DVD/CD. DVD/CD je optička tehnologija koja se pokazala kao neadekvatna za backup je već nakon godine dana postoji visoka vjerojatnost da podatci neće biti čitljivi. <br />
Backup mediji MORA biti enkriptiran i držan pod ključem! <br />
Backup je najbolji ako je automatiziran jer ljudskoj ljenosti nema kraja. Dedicirani disk/USB stick i CRON job koji svakih nekoliko dana radi novi backup (znači ne prepisuje preko starog, već stvara kompletno novu kopiju) koji bi najzgodnije bilo raditi preko "delta" baziranog kopiranja. <br />
Pogledajte program koji se zove rsync i backup alate bazirane na njemu.<br />
<br />
Kod stvaranja šifre za mail, kućno računalo ,... niti u ludilu nakon tuluma, nadrogiran i udaren u glavu nakon šake lexaurina ne koristiti šifre tipa: ja, datum rođenja, ime ljubimaca, imena djece, žene, ljubavnice, ljubavnika, cure, ili bilo koje normalne riječi iz bilo kojeg jezika.<br />
<br />
Šifre su nasumični niz znakova, slova i brojeva uključujući. Nemojte koristiti specijalne znakove tipa “!(%$?!.<br />
<br />
*'''Primjer dobre šifre:''' G9erZd45Ql<br />
<br />
*'''Primjer loše šifre:''' quantum ili anita ili đuro.<br />
<br />
'''Dobra šifra se može napraviti i lako zapamtiti:'''<br />
<br />
<br />
[[Mrci7yo ====== My rusty car is 7 years old]]<br />
<br />
[[2emBp1ib ===== 2 elephants make BAD pets, 1 is better]]<br />
<br />
Nemojte davati ekstra prava na mape (foldere) kada nije potrebno imati ta prava. Konkretno, osigurajte da niti jedan korisnik ne može pogledati niti jedan drugi folder u /home osim vlastitog. Znači, ako je korisnik shrike, postoji datoteka /home/shrike i korisnik kao takav mora imati samo pravo vidjeti sadržaj tog foldera, ne i foldee drugih korisnika unutar /home direktorija. Pročitajte manual od chmod i chown programa. (U terminal ukucaj "man chmod" i "man chown" bez navodnika)<br />
<br />
<br />
= Savjeti za internet sigurnost =<br />
<br />
<br />
*'''Uvijek koristite firewall.''' Guarddog za KDE ili Firestarter za GNOME<br />
su odlični izbori. Konfiguracija bi trebala biti takva da se drži "stealth" način rada i onemogući sve što se ne koristi. Paziti na portove od telnet-a, http(s). ftp i ssh. <br />
<br />
*'''Koristiti OpenWall i Bastille.''' To su alati koji podešavaju sustav da radi sigurnije. Više o njima u ostatku teksta. <br />
Ukoliko koristite neki bankovni software, tipa paypal ili plaćanje<br />
preko interneta, stvorite zasebnog korisnika na sistemu i pokrečite preglednik kao taj korisnik (gksu). Taj browser i taj korisnik moraju biti najparanoidnije podešeni. Nikakvi pop-upovi, nikakva java, kodovi, ... Sve isključeno. Bez flasha. Korisnik ne smije biti u mogućnosti pisati nigdje izvan svog home foldera. Nikakva prava na DVD/CD printere, ... Samo internet. <br />
Nikada ne odajte svoje podatke na mailu ili bilo gdje preko interneta. Nema tih "miljona" i udovica kojima treba neki depozit. Sve službene osobe sa svih stranica i servisa nemaju potrebe znati vaš mail i šifru ili šifru vašeg računa na njihovoj stranici. Oni imaju administratorski (root) pristup i mogu do svega. <br />
Iako ova tema nije direktno povezana s Linuxom, od velike važnosti je svakom Linux korisniku, a tiče se zaštite vaše bežične mreže. U današnje vrijeme možemo reći kako je bežični pristup vašem kućnom routeru postao učestalije rješenje od povezivanja mrežnim kabelom. Prvenstveno iz razloga mobilnosti i komocije koju ne može pružiti spajanje putem žice. Ali, bežični pristup otvara i velike probleme po pitanju sigurnosti i moguće krađe vašeg internet prometa.<br />
Začudili biste se koliko je malo ljudi svjesno loše ili nikakve zaštite njihove bežične (wireless) mreže, dok današnji routeri nude vrlo kvalitetnu zaštitu od neovlaštenog upada u vaš privatni mrežni prostor, samo je treba znati pravilno upotrijebiti.<br />
Iz ovih i drugih razloga (napisima po kojekakvim drugim forumima gdje se vrlo otvoreno razgovara i daju upute kako probiti nečiju bežičnu mrežu) ponukan sam malo rasvijetliti ovo područje običnim korisnicima koji su zapravo i najčešća meta ovakve zloupotrebe.<br />
Pa, krenimo redom:<br />
==1. Kako zapravo radi bežična komunikacija ==<br />
Da ne kompliciram cijelu temu, pokušati ću ovo jednostavno i slikovito objasniti. Dakle, kompletna komunikacija između računala na interentu (putem tzv. TCP/IP protokola) odvija se u razmjeni paketića informacija između računala. Paketići putuju raznim putevima (kako ih već usmjeravaju routeri-usmjerivači) dok ne dođu do vašeg računala i tu se slažu u cjelovitu poruku. Ova metoda naziva se još i packet switching, mogli bi je i nazvati izmjena paketa informacija. E sad, dok ti paketići informacija putuju putem žice od npr. vašeg kućnog routera do vašeg računala nitko sa strane ih ne može prisluškivati i na taj način slagati kompletnu sliku o informaciji koja se prenosi.<br />
S druge pak strane, bežična komunikacija ima domet prisluškivanja vaših paketića od 50, pa čak i do 300-tinjak metara u krugu vašeg routera. Naravno, ovo ovisi o barijerama na koje nalete radio valovi iz routera, pa o samoj snazi kojom router odašilje ove radio valove. Uglavnom, vaše susjedstvo i ulica može vrlo jednostavno saznati za postojanje vaše router stanice u kući. Paketići koji lete između vašeg routera i vašeg računala vrlo jednostavno mogu biti prisluškivani od trećih osoba.<br />
Toga možete biti svjesni onog trenutka kada ste na računalu otvorili vaš upravitelj mrežama i uvidjeli određen broj routerskih stanica ispisanih na listi mreža. Isto tako se i vaša stanica prikazuje u listi mreža nekih drugih računala, a to obično zaboravljamo!<br />
I sada, u slučaju da nemamo postavljenu nikakvu zaštitu, vrlo jednostavno se može upasti u vašu mrežu. Dovoljno je da netko iz susjedstva na svom računalu klikne na vašu rutersku stanicu iz popisa susjednih stanica koje računalo vidi i automatski se je povezao sa vašim routerom. To konkretno znači da je on od tog trenutka postao punopravnim članom vaše kućne mreže i da za daljni izlaz na internet koristi vaš router i troši vaš internet promet. Ako imate ugovoren flat promet (neograničen promet) sa vašim internet davateljem onda to i nije tako strašno, no on može sjesti na vaš promet (bandwith), nedozvoljavajući punu brzinu pristupa internetu koju bi inače trebali imati. Također može izvršiti i upad u neko od vaši kućnih računala, kao i u sam router te napraviti i znatno veću štetu nego što je krađa samog internet prometa.<br />
Baš iz ovih razloga trebali bi i morali zaštititi vašu kućnu bežičnu mrežu od neovlaštenog korištenja.<br />
==2. Osnovni vidovi zaštite==<br />
Postoji nekoliko osnovnih vidova zaštite bežične mreže koji ne obuhvaćaju kriptiranje paketa informacija između routera i vašeg računala, a mogu biti od velike koristi:<br />
===2.1. Sakrivanje imena vašeg routera (SSID-a) ===<br />
Velika večina routera ima mogućnost sakrivanja imena stanice (SSID – ServiceSetID). Na ovaj način okolno selo neće moći pristupiti vašem routeru bez da mu ne zna ime. Uostalom, kada zadajete ime routera nemojte se baš predstaviti. Ime postavite što neutralnije, kako okolina ne bi mogla iz njega zaključiti čijoj kućnoj mreži pripada.<br />
opcija za isključivanje obično nosi naziv Broadcast Network Name (SSID) (objava mrežnog imena). Isključite je! Ali imajte na umu da će te prilikom spajanja novog računala u kućnu mrežu morati ručno unijeti ime vašeg routera jer isto neće biti objavljeno na listi.<br />
===2.2. Zabrana automatske registracije novog računala u mrežu===<br />
I ova metoda može biti od velike koristi u zaštiti vaše mreže. Istom se naime, onemogućava da novo računalo (npr. računalo nepoznate osobe) bude automatski prihvaćeno u vašu kućnu mrežu, nego se čeka potvrda onoga tko ima administratorski pristup vašem routeru (dakle, vas). Ova zaštita doduše radi na principu provjere tzv. MAC (Media Access Control) adrese koja bi trebala biti unikatna za svaki hardverski uređaj, no ista se može promijeniti pomoću softverskog alata, pa se računalo potencijalnog napadača može prijaviti sa vašom MAC adresom koju je ukrao osluškujući izmjenu paketića između vašeg računala i routera.<br />
opcije za podešavanje ove kontrole nazivaju se i Access Control List (ACL) opcije pa ih kao takve pronađite u postavkama vašeg routera.<br />
===2.3. Statička dodjela adresa vašim računalima u kućnoj mreži===<br />
U većini slučajeva, routeri su podešeni da automatski dodjeljuju IP adrese računalima spojenim na njega. To znatno olakšava manje iskusnim korisnicima spajanje na bežičnu mrežu, ali i otvara sigurnosnu rupu. Za dodjelu tih adresa zadužen je tzv. DHCP (Dynamic Host Configuration Protocol) servis na vašem routeru. Isključivanjem DHCP opcije i ručnom, statičkom dodjelom IP adresa vašim računalima još je jedan od dobrih vidova osnovne zaštite bežične mreže. Osim isključivanja DHCP-a, dobro je i ograničiti skup mogućih IP adresa na minimum, kako potencijalni napadač ne bi mogao pristupiti routeru preko neiskorištene IP adrese. Za postavljane ovih opcija, treba imati malo više znanja oko dodjele i rada sa IP adresama.<br />
opcije za podešavanje nalaze se obično pod IP adresnom upravljanju<br />
===2.4. Zaporka za pristup routeru===<br />
Svakako postavite kvalitetnu zaporku za pristup routeru. O kvalitetnim zaporkama možete pročitati u daljnjem tekstu.<br />
==3. Napredni vidovi zaštite==<br />
Pod napredne vidove zaštite spadaju određeni sistemi kriptiranja paketa informacija koji putuju od vašeg routera do računala unutar njegove mreže. To u osnovi radi ovako:<br />
Na router se postavi određena lozinka, te se istovjetna postavi i na računala koja imaju ovlašteni pristup routeru. Router prilikom slanja paketa informacije isti kriptira na temelju zadanog ključa – lozinke. Računalo, prilikom preuzimanja paketa s routera isti dekriptira temeljem iste te lozinke i dalje ga upotrebljava pri slaganju kompletne informacije. Ako neovlašteno računalo uhvati takav paket s njime ne može ništa jer su informacije u njemu besmislene dok ih se ne dekriptira. Kako to računalo ne zna ključ za dekriptiranje, u teoriji s njime ne može ništa. Praksa je malo drugačija, ali uz pažljivu upotrebu ovog sistema nedostaci se lako uklone.<br />
Dva su osnovna sustava kriptiranja paketa – WEP i WPA/WPA2.<br />
===3.1 WEP zaštita===<br />
Svi kućni routeri podržavaju ovu metodu zaštite lozinkom. WEP (Wired Equivalent Privacy) ili Privatnost kao putem žice, na žalost uopće ne stoji. Ovaj sustav zaštite vrlo je brzo probijen i zlonamjernicima ne treba ništa drugo do par slobodnih alata, malo osluškivanja vaših paketa informacija i s lakoćom upadaju u vašu mrežu bez da znaju lozinku postavljenu na routeru. Upravo iz ovih razloga strogo preporučam da se ovaj vid zaštite izbjegava u širokom luku! WEP zaštita daje zapravo samo osnovni vid zaštite, kako baš neuka okolina ne bi imala pristup vašoj mreži.<br />
===3.2 WPA/WPA2-PSK zaštita===<br />
Upravo iz gore navedenih razloga razvijen je novi algoritam zaštite putem kriptiranja paketa informacija nazvan WPA (Wi-Fi Protected Access). WPA2 predstavlja samo još dorađeniji WPA algoritam, pa ako vam router i računala podržavaju ovaj vid zaštite, svakako ga podesite. PSK je oznaka načina autentifikacije, pa u prijevodu znači PreShared Key, odnosno Prethodno Podijeljeni Ključ. Ključ je lozinka koja se postavlja na router i sva računala koja imaju ovlašteni pristup mreži. Ključ – lozinka može biti duljine od 8 do 63 znaka, odnosno kao 64 heksadecimalni niz. Ovo je ujedno i jedina najslabija karika u sustavu zaštite. Naime, ako se korsiti mali broj znakova ili se koriste poznate riječi kao lozinka ili njeni dijelovi, onda potencijalni napadač može vrlo brzo doći do iste putem tzv. dictionary attack i brute-force metode. Ova metoda napada sastoji se u korištenju posebnih rječnika (dictionary-a) koji imaju u sebi veliki broj pojmova koji se često koriste kao lozinke. Ako napad putem riječi iz ovakvog rječnika ne uspije onda se pokušava sistemom isprobavanja svih znakova u kombinaciji sa jednim, dva, pa tri znaka itd. Ali, tu leži i kvaka za napadača, jer broj kombinacija nemilice raste sa svakim novim znakom. Pa već sa lozinkama duljim od 6 znakova napadač zapada u probleme s vremenom i gotovo sigurno odustaje od daljnjih pokušaja napada. Pogotovo zato jer vi sigurno niste jedina dohvatljiva mreža u njegovoj okolici.<br />
===3.3 Kako složiti stvarno dobru lozinku===<br />
U prethodnom poglavlju uvidjeli smo da korištenjem WPA/WPA2-PSK zaštite i dobro postavljenom lozinkom možemo biti i više nego sigurni od neovlaštenog upada. Ostaje, dakle pitanje kvalitete lozinke. Po osobnom iskustvu znam da ljudi ne znaju dobro odrediti lozinku, pa su to obično imena kojekakvih kućnih ljubimaca, imena uže, šire i preširoke familije. Pa brojevi rođendana, godišnjica, te kombinacije pojmova i riječi koje se, gotovo sigurno nalaze u gore pomenutim rječnicima za razbijanje zaštite.<br />
Jedino i ispravno rješenje za dobru šifru jesu generatori za proizvodnju visoko entropijskih lozinki. Jedan takav generator jest i GRC’s Ultra High Security<br />
Password Generator. Lozinku koju generira ovaj sustav slobodno možete sa sigurnošću postaviti na svoj router i računala u mreži i to u cijeloj njenoj duljini (dakle 63 znaka, ili kao 64-bitni heksadecimalni niz) i biti mirni od neovlaštenih upada. Ovaj sustav nikada ne generira dvije istovjetne lozinke, tako da je svaki proizvedeni niz unikatan i samo vaš!<br />
Naravno, sada samo o vama ovisi kome će te dati ovu lozinku, jer ako ista dođe do napadača, ništa vam neće koristiti. Zato, budite pažljivi sa podjelom lozinke korisnicima i povremeno je promijenite putem ovog generatora.<br />
==4. Da zaključimo ==<br />
Jedino WPA/WPA2-PSK zaštita sa dobro generiranom lozinkom može vam dati zaista kvalitetno riješenje sigurnosti vaše bežične mreže. Naravno, možete ju koristiti uz sve one osnovne vidove zaštite prikazane u poglavlju 2.<br />
Zato, nedajte se krasti i čuvajte svoje podatke uz korištenje ovih naputaka.<br />
<br />
<br />
== Multi Level Security ==<br />
<br />
<br />
Zanimati će vas SElinux, apparmor i TOMOYO. SElinux je stvoren od strane NSA (National Security Agency) i predstavlja metodu osiguranja računala dostatnu za vojsku, CIA-u i slične organizacije.<br />
<br />
Apparmor i TOMOYO su jednostavnije verzije Mandatory Access Control osiguranja. Konkretno ova tri sustava rade tako da stave dodatne restrikcije na programe koji se izvršavaju na računalu. Štos je u tome da se većina expolita programa (recimo Firefox) svodi na to da se program sa sigurnosnom rupom natjera da napravi nešto što uopće ne treba raditi ili mu nije svrha. MAC sustavi zapravo ograničavaju programe da rade takve stvari i dozvoljavaju samo ono što trebaju moć raditi. Konkretno, ukoliko je, recimo, TOMOYO dobro konfiguriran, nema veze što se pojavio exploit koji daje root ovlasti preko firefoxa. TOMOYO neće dozvoliti takve radnje jer nije potrebno Firefoxu koristiti naredbe tipa "su" ili igrati se sa sistemskim fajlovima.<br />
<br />
SElinux, apparmor i TOMOYO se nalaze u kernelu. Ukoliko imate Fedoru imat će te i grafičko sučelje za SElinux te vam preporučam da ga konfigurirate. U ostalim slučajevima preporučam TOMOYO.<br />
<br />
[[SVAKAKO INSTALIRAJTE I KONFIGURIRAJTE JEDAN OD OVIH ALATA.]]<br />
<br />
<br />
== ROOTKIT ==<br />
<br />
<br />
Rootkit je program koji između ostaloga omogućava kontinuirani privilegirani pristup računalu na način da je ta informacija sakrivena administratorima. Ovo se omogućuje zaobilaženjem i iskrivljavanjem sigurnosnog modela na OS-u. <br />
Rootkit se instalira NAKON što se dobiju administratorske ovlasti i služi tome da se održi takva situacija i manipulira računalom BEZ znanja pravog administratora i/ili vlasnika računala. Rootkit može poslužiti i kao metoda skrivanja drugog malwarea. Detekcija i micanje rootkit programa je često ekstremno teška i komplicirana jer rootkit-ovi mogu lagano modificirati programe koji služe za detekciju rootkita. Najbolji pristup traženju rootkita je taj da se skeniranje provede preko liveCD-a i da se drži log o modifikacijama kritičnih sistemskih datoteka. <br />
<br />
<br />
== Programi za ojačavanje sigurnosti ==<br />
<br />
*'''guarddog''' - KDE/qt firewall sa naprednim opcijama i filterima. Preporuke naprednijim korisnicima.<br />
*'''firestarter''' - GNOME/GTK++ firewall koji ima skrominiji set opcija, ali je zato lakše za koristiti.<br />
*'''bastille''' - aplikacija koja ojačava Linux sigurnost tako da zaustavlja nepotrebne servise ili mijenja njihove konfiguracije. Bastille sve radi interaktivno pa će te znati točno što se napravilo i malo se educirati.<br />
*'''tripwire''' - Tripwire je program koji stvara bazu podataka o instaliranim sistemskim datotekama i programima. Baza su zapravo kriptografski potpisi datoteka i ostali opisi. Kada se program pokrene, on napravi inicijalnu bazu i uspoređuje ju svaki idući put sa trenutnim stanjem. Ovime se postiže uvid u sve promjene na sustavu, te se može brže i lakše uvidjeti koje su promjene nastale. Ovo je iznimno korisno kod infekcija, namjernog mijenjanja sigurnosnih postavka (od nekog tko ima fizički pristup računalu ili sa mreže) ili čak moguće drugih grešaka na sustavu. Ovo je svakako program o kojem treba razmisliti. <br />
*'''snort''' - Snort je program za mrežnu analizu (Intrusion Detection System). On provjerava promet te traži tipične napade na IP razini ili preko programa. Traži sve neobične događaje i konkretne tipične situacije u sumnjivim okolnostima. Ovaj program je super zgodan za DSL računala. Lagano se konfigurira i koristi.Sposoban je primjetiti nmap analize, netBIOS zahtjeve, CGI napade i ostalo. <br />
*'''chkrootkit''' - provjerava da li postoji rootkit na računalu<br />
*'''GnuPG''' - Program za sigurnu komunikaciju i pohranjivanje. Ima dvije svrhe, prva je enkripcija podataka a druga je digitalno potpisivanje. Podržava DSA, RSA, Elgamal, AES (sa 128, 192, i 256 bitni ključevi), 3DES, Blowfish, CAST5, Twofish, MD5, RIPEMD/160, SHA-1, SHA-256, SHA-384, and SHA-512.<br />
*'''nessus''' - Program koji služi za traženje sigurnosnih rupa koje se trebaju popraviti. Sa ovime možete provjeriti da li ste napravil idobar posao u osiguravanju vašeg kućnog računala (nekima i ljubimca).<br />
<br />
== Dodatne informacije ==<br />
<br />
Originalni dokument iz kojeg je ovo kopirano (od istog autora): <br />
[[Mediji:Linux sigurnost.pdf]]</div>Shrikehttp://wiki.open.hr/w/index.php?title=Nouveau&diff=11173Nouveau2011-04-20T14:24:00Z<p>Shrike: </p>
<hr />
<div>Nouveau je projekt koji cilja napraviti slobodne drivere za Nvidia grafičke kartice. Ovo se namjerava napraviti reverznim inženjeringom Nvidijinih vlasničkih drivera za Linux. Ovaj projekt je orginalno bio baziran na ogoljenom i isključivo 2D "nv" driveru, koji se od nedavno više uopće ne razvija. Ime projekta se odnosi na značenje riječi "nouveau"="novo" (na francuskom). Ime je sugerirano kada je originalnom autoru na IRC kanalu funkcija automatskog završavanja teksta sugerirala "nouveau" kada je upisao nv.<br />
Poput većine drugih drivera za X.Org, nouveau je implementiran kao modul pod MIT licencom. Originalno je koristio Direct Rendering Manager (DRI) Mesa3D za renderiranje 3D grafike, koji je direktno koristio GPU za akceleraciju 3D aplikacija, no od veljače 2008 je rad na DRI prekinut te je prebačen osve na Gallium3D. 3D funckije preko Mesa drivera su zadržane samo za stare čipove generacije NV10/11 (geforce2). <br />
<br />
=Popularnost=<br />
Nouveau driver koriste kao defaultni za Nvidia kartice Fedora, openSUSE, Debian i Ubuntu (vjerojatno i još neke). Uključen je u Ubuntu repozitorijod 9.04 i postao defaultni od 10.04. Ovi driveri ne uključuju 3D hardversku akceleraciju jer je ista još uvijek u eksperimentalnoj fazi. <br />
<br />
10 Prosinca 2009 nouveau je ušao u 2.6.33 verziju kernela pod sekcijom staging driveri. Zanimljivo, savjet kod te sekcije kaže da će me pas ugristi ako ih omogućim. Fedora 13 ima omogućenu instalaciju mesa-dri-drivers-experimental paketom, koji sadrži eksperimentalni 3d driver. Slično je sa u Ubuntu sa libgl1-mesa-dri-experimental paketom. Cannonical razmatra postaviti ovaj driver kao default u unity sučelju. <br />
Compiz preporučuje nouveau više od Nvidia drivera.<br />
<br />
=Izvori=<br />
*[http://en.wikipedia.org/wiki/Nouveau_(graphics)]<br />
*[http://nouveau.freedesktop.org/wiki/]</div>Shrikehttp://wiki.open.hr/w/index.php?title=Nouveau&diff=11172Nouveau2011-04-20T14:23:39Z<p>Shrike: </p>
<hr />
<div>Nouveau je projekt koji cilja napraviti slobodne drivere za Nvidia grafičke kartice. Ovo se namjerava napraviti reverznim inženjeringom Nvidijinih vlasničkih drivera za Linux. Ovaj projekt je orginalno bio baziran na ogoljenom i isključivo 2D "nv" driveru, koji se od nedavno više uopće ne razvija. Ime projekta se odnosi na značenje riječi "nouveau"="novo" (na francuskom). Ime je sugerirano kada je originalnom autoru na IRC kanalu funkcija automatskog završavanja teksta sugerirala "nouveau" kada je upisao nv.<br />
Poput većine drugih drivera za X.Org, nouveau je implementiran kao modul pod MIT licencom. Originalno je koristio Direct Rendering Manager (DRI) Mesa3D za renderiranje 3D grafike, koji je direktno koristio GPU za akceleraciju 3D aplikacija, no od veljače 2008 je rad na DRI prekinut te je prebačen osve na Gallium3D. 3D funckije preko Mesa drivera su zadržane samo za stare čipove generacije NV10/11 (geforce2). <br />
<br />
=Popularnost=<br />
Nouveau driver koriste kao defaultni za Nvidia kartice Fedora, openSUSE, Debian i Ubuntu (vjerojatno i još neke). Uključen je u Ubuntu repozitorijod 9.04 i postao defaultni od 10.04. Ovi driveri ne uključuju 3D hardversku akceleraciju jer je ista još uvijek u eksperimentalnoj fazi. <br />
<br />
10 Prosinca 2009 nouveau je ušao u 2.6.33 verziju kernela pod sekcijom staging driveri. Zanimljivo, savjet kod te sekcije kaže da će me pas ugristi ako ih omogućim. Fedora 13 ima omogućenu instalaciju mesa-dri-drivers-experimental paketom, koji sadrži eksperimentalni 3d driver. Slično je sa u Ubuntu sa libgl1-mesa-dri-experimental paketom. Cannonical razmatra postaviti ovaj driver kao default u unity sučelju. <br />
Compiz preporučuje nouveau više od Nvidia drivera.<br />
<br />
=Izvor=<br />
*[http://en.wikipedia.org/wiki/Nouveau_(graphics)]<br />
*[http://nouveau.freedesktop.org/wiki/]</div>Shrikehttp://wiki.open.hr/w/index.php?title=Razgovor:Nouveau&diff=11171Razgovor:Nouveau2011-04-20T14:22:40Z<p>Shrike: Nova stranica: Ovo je samo inicijalni tekst, stavit ću još sadržaja. Ovo je samo za sada da gallium i mesa nisu sami (bez matičnog polavlja)</p>
<hr />
<div>Ovo je samo inicijalni tekst, stavit ću još sadržaja. Ovo je samo za sada da gallium i mesa nisu sami (bez matičnog polavlja)</div>Shrikehttp://wiki.open.hr/w/index.php?title=Nouveau&diff=11170Nouveau2011-04-20T14:21:51Z<p>Shrike: Nova stranica: Nouveau je projekt koji cilja napraviti slobodne drivere za Nvidia grafičke kartice. Ovo se namjerava napraviti reverznim inženjeringom Nvidijinih vlasničkih drivera za Linux. Ovaj…</p>
<hr />
<div>Nouveau je projekt koji cilja napraviti slobodne drivere za Nvidia grafičke kartice. Ovo se namjerava napraviti reverznim inženjeringom Nvidijinih vlasničkih drivera za Linux. Ovaj projekt je orginalno bio baziran na ogoljenom i isključivo 2D "nv" driveru, koji se od nedavno više uopće ne razvija. Ime projekta se odnosi na značenje riječi "nouveau"="novo" (na francuskom). Ime je sugerirano kada je originalnom autoru na IRC kanalu funkcija automatskog završavanja teksta sugerirala "nouveau" kada je upisao nv.<br />
Poput većine drugih drivera za X.Org, nouveau je implementiran kao modul pod MIT licencom. Originalno je koristio Direct Rendering Manager (DRI) Mesa3D za renderiranje 3D grafike, koji je direktno koristio GPU za akceleraciju 3D aplikacija, no od veljače 2008 je rad na DRI prekinut te je prebačen osve na Gallium3D. 3D funckije preko Mesa drivera su zadržane samo za stare čipove generacije NV10/11 (geforce2). <br />
<br />
=Popularnost=<br />
Nouveau driver koriste kao defaultni za Nvidia kartice Fedora, openSUSE, Debian i Ubuntu (vjerojatno i još neke). Uključen je u Ubuntu repozitorijod 9.04 i postao defaultni od 10.04. Ovi driveri ne uključuju 3D hardversku akceleraciju jer je ista još uvijek u eksperimentalnoj fazi. <br />
<br />
10 Prosinca 2009 nouveau je ušao u 2.6.33 verziju kernela pod sekcijom staging driveri. Zanimljivo, savjet kod te sekcije kaže da će me pas ugristi ako ih omogućim. Fedora 13 ima omogućenu instalaciju mesa-dri-drivers-experimental paketom, koji sadrži eksperimentalni 3d driver. Slično je sa u Ubuntu sa libgl1-mesa-dri-experimental paketom. Cannonical razmatra postaviti ovaj driver kao default u unity sučelju. <br />
Compiz preporučuje nouveau više od Nvidia drivera.</div>Shrikehttp://wiki.open.hr/w/index.php?title=Linux_dokumentacija&diff=11169Linux dokumentacija2011-04-20T14:21:07Z<p>Shrike: </p>
<hr />
<div>Na ovoj stranici nalazi se razna dokumentacija, vezana za napredno podešavanje ovog operacijskog sustava. Za dokumentaciju o specifičnim aplikacijama pogledajte stranice vezane na tu temu ([[Desktop aplikacije]], [[poslužiteljski softver]], [[Aplikacije-razvoj|razvojne aplikacije]]).<br />
<br />
'''Upute za podešavanje GNU/Linux operacijskog sustava i njegovih podsustava:'''<br />
<br />
{{Robelbox|theme=3|title=Upute za podešavanje GNU/Linux operacijski sustava i njegovih podsustava:}}<div style="{{Robelbox/pad}}"><br />
{|width="100%" align="center"<br />
|style="width: 16.6%; border-width: 0px;background-color: #d8e0eb;" align=center|'''Sam operacijski sustav''' <br />
|style="width: 16.6%; border-width: 0px;background-color: #d8e0eb;" align=center|'''Diskovni podsustav'''<br />
|style="width: 16.6%; border-width: 0px;background-color: #d8e0eb;" align=center|'''Grafički podsustav'''<br />
|style="width: 16.6%; border-width: 0px;background-color: #d8e0eb;" align=center|'''Zvučni podsustav'''<br />
|style="width: 16.6%; border-width: 0px;background-color: #d8e0eb;" align=center|'''Mrežni podsustav'''<br />
|style="width: 16.6%; border-width: 0px;background-color: #d8e0eb;" align=center|'''Periferija'''<br />
|-<br />
|style="border-width: 0px; vertical-align:top;"|[[Slika:Echo-kernel-48px.png|right|32px]]<br />
*[[Dokumentacija_Kernel|Kernel]]<br />
*[[Dokumentacija_DKMS|DKMS]]<br />
*[[Dokumentacija_Sigurnost|Sigurnost]]<br />
*[[Linux CLI naredbe|CLI naredbe]]<br />
*[[Dokumentacija_Stednja energije|Štednja energije]]<br />
|style="border-width: 0px; vertical-align:top;"|[[Slika:Echo-hard-diskovi-48px.png|right|32px]]<br />
*'''Hardver'''<br />
**[[Dokumentacija_Tvrdi diskovi|Tvrdi diskovi]]<br />
**[[RAID dokumentacija|RAID]]<br />
**[[Dokumentacija_Optički diskovi|Optički diskovi]]<br />
**[[Dokumentacija_Tračni pogoni|Tračni pogoni]] <br />
*'''Softver'''<br />
**[[Dokumentacija_Datotečni sustavi|Datotečni sustavi]]<br />
***[[ext4]]<br />
***[[XFS]]<br />
***[[JFS]]<br />
***[[btrfs]]<br />
**[[Seljenje_korisnika_i_prava_s_jednog_računala_na_drugo | Seljenje korisnika]]<br />
**[[Backup]]<br />
|style="border-width: 0px; vertical-align:top;"|[[Slika:Echo-graphic-card-48px.png|right|32px]]<br />
*'''Hardver'''<br />
**[[Dokumentacija_Grafičke kartice|Grafičke kartice]]<br />
**[[Dokumentacija_TV kartice|TV kartice]]<br />
**[[Dokumentacija_Camcoderi|Camcoderi]]<br />
**[[Dokumentacija_Web kamere|Web kamere]]<br />
*'''Softver'''<br />
**[[Dokumentacija_X.Org|X.Org]]<br />
***[[Dokumentacija_GNOME|GNOME]]<br />
***[[Dokumentacija_KDE|KDE]]<br />
***[[Dokumentacija_Xfce|Xfce]]<br />
**[[Wayland]]<br />
**[[Nouveau]]<br />
***[[Mesa 3D]]<br />
***[[Gallium 3D]]<br />
<br />
|style="border-width: 0px; vertical-align:top;"|[[Slika:Echo-audio-card-48px.png|right|32px]]<br />
*'''Hardver'''<br />
**[[Zvučne kartice]]<br />
**[[Dokumentacija_MIDI uređaji|MIDI uređaji]]<br />
*'''Softver'''<br />
**[[Dokumentacija_ALSA|ALSA]]<br />
**[[Dokumentacija_PulseAudio|PulseAudio]]<br />
|style="border-width: 0px; vertical-align:top;"|[[Slika:Echo-ethernet-card-48px.png|right|32px]]<br />
*'''Hardver'''<br />
**[[Dokumentacija_Mrežne kartice|Mrežne kartice]]<br />
**[[Dokumentacija_Bežične kartice|Bežične kartice]]<br />
**[[Dokumentacija_Bluetooth|Bluetooth]]<br />
*'''Softver'''<br />
**[[NetworkManager]]<br />
**[[SAMBA|SAMBA]]<br />
**[[Dokumentacija_NFS|NFS]]<br />
**[[Dokumentacija_NTP|NTP]]<br />
|style="border-width: 0px; vertical-align:top;"|[[Slika:Echo-printer-48px.png|right|32px]]<br />
*'''Hardver'''<br />
**[[Dokumentacija_Pisači|Pisači]]<br />
**[[Dokumentacija_Skeneri|Skeneri]]<br />
**[[Dokumentacija_Tipkovnica, Miš i Touchpad|Tipkovnica, Miš i Touchpad]]<br />
**[[Dokumentacija_GPS oprema|GPS oprema]]<br />
**[[Dokumentacija_UPS|UPS]]<br />
*'''Softver'''<br />
**[[Dokumentacija_CUPS|CUPS]]<br />
**[[Dokumentacija_HPLIP|HPLIP]]<br />
**[[Dokumentacija_SANE|SANE]]<br />
**[[Dokumentacija_HIDPoint|HIDPoint]]<br />
|}<br />
</div><br />
{{Robelbox-close}}<br />
<br />
[[Kategorija:GNU/Linux]]</div>Shrikehttp://wiki.open.hr/w/index.php?title=Razgovor:ExifTool&diff=11149Razgovor:ExifTool2011-04-18T08:54:43Z<p>Shrike: Nova stranica: sve CLI programe treba staviti i ovdje http://wiki.open.hr/wiki/Linux_CLI_naredbe --~~~~</p>
<hr />
<div>sve CLI programe treba staviti i ovdje http://wiki.open.hr/wiki/Linux_CLI_naredbe<br />
--Shrike 08:54, 18. travnja 2011. (UTC)</div>Shrikehttp://wiki.open.hr/w/index.php?title=Linux_CLI_naredbe&diff=11148Linux CLI naredbe2011-04-18T08:53:55Z<p>Shrike: </p>
<hr />
<div>Poglavlje obrađuje CLI naredbe koje se koriste u Linuxu<br />
{{Robelbox|theme=13|title=Grupe naredbi}}<div style="{{Robelbox/pad}}"><br />
*'''Rad sa korisničkim pravima'''<br />
**[[Linux_CLI_Chmod|chmod]] - mijenja (rwx - čitanje, pisanje, izvršavanje) prava na direktorijima i direktorijima<br />
**[[Linux_CLI_chown|chown]] - mijenja vlasnika i grupu na direktorijima i datotekama<br />
*'''Rad sa datotekama'''<br />
**[[ls]] - izlistavanje sadržaja direktorija<br />
**[[cd]] - navigacija direktorijima<br />
**[[cp]] - kopiranje datoteka ili direktorija<br />
**[[ExifTool]] - manipulacija metapodatcima <br />
**[[mv]] - micanje datoteka ili direktorija<br />
**[[rm]] - brisanje datoteka ili direktorija<br />
**[[rmdir]] - brisanje praznog direktorija<br />
**[[mkdir]] - stvaranje direktorija<br />
**[[tar]] - ekstrakcija i kompresija kompresiranih datoteka<br />
**[[whereis]] - traženje lokacija relevantnih datoteka određenog programa<br />
**[[pwd]] - lokacija trenutnog direktorija u konzoli<br />
**[[dd]] - Konvertira i kopira određenu datoteku<br />
**[[du]] - Prikazuje veličinu direktorija ili datoteka<br />
**[[df]] - Prikazuje dostupnost slobodnog prostora na montiranim particijama<br />
**[[mount]] - služi za montiranje diskova<br />
**[[split]] - razdvaja datoteku u više manjih datoteka<br />
*'''Rad sa podatkovnim paketima'''<br />
**[[apt-get]] - instalacija programa na Debian baziranim Linuxima<br />
**[[yum]] - instalacija na Fedora baziranim Linuxima<br />
**[[dpkg]] - instalacija individualnih deb paketa <br />
*'''Uključivanje i isključivanje računala'''<br />
**[[shutdown]] - restart/isključivanje računala<br />
**[[reboot]] - restart računala<br />
**[[halt]]<br />
**[[poweroff]]<br />
*'''Pomoć u radu sa CLI naredbama'''<br />
**[[man]] - uputstva o programu i kako koristiti<br />
**[[info]] - uputstva o programu i kako koristiti<br />
**[[apropos]] - pretraživanje manuel (man) stranica <br />
*'''Nadzor i administracija'''<br />
**[[vmstat]] - Prikazuje statistiku vezanu za memoriju<br />
**[[fsck]] - Provjerava i korigira Linux datotečne sustave<br />
**[[w]] – prikazuje tko je logiran u sustav i njihove procese<br />
**[[mpstat]] – Iskorištenost višeprocesorskih sustava<br />
**[[ps]] – prikazuje trenutne procese<br />
**[[pmap]] - Prikazuje zauzeće memorije proizvoljnog procesa<br />
**[[free]] - Prikazuje zauzeće memorije uključujući swap<br />
**[[Top]] - Prikazuje dinamički procese i zauzeće memorije i CPU<br />
**[[htop]] - Poboljšana verzija top alata (Prikazuje dinamički procese i zauzeće memorije i CPU)<br />
**[[iptraf]] - Interaktivni IP LAN monitor<br />
**[[PowerTOP]] - STUB<br />
**[[Blkid]] - prikaz UUID datotečnog sustava<br />
**[[Ifconfig]] - prikaz konfiguracije mrežnih kartica<br />
**[[CheckInstall]] - pomoć prilikom manualne instalacije programa<br />
**[[kernel_Bootchart]] - Analizu procesa podizanja (eng. boot) GNU/Linux-a<br />
**[[CheckInstall]] - Kompilira kod i pretvara ga u *.deb paket<br />
</div><br />
{{Robelbox-close}}</div>Shrikehttp://wiki.open.hr/w/index.php?title=Gallium_3D&diff=11146Gallium 3D2011-04-16T14:38:43Z<p>Shrike: </p>
<hr />
<div><br />
Gallium3D je biblioteka za 3D grafiku (grafička akceleracija) koju razvija VMware nakon što su otkupili originalne autore, Tungsten Graphics. <br />
<br />
Gallium 3D biblioteka radi kao sloj između grafičkog API-ja i operacijskog sustava sa primarnim ciljem lakšeg pisanja i razvoja drivera, sklapanjem inače dupliciranog koda iz nekoliko različitih drivera na jednom mjestu i podržavati modernu hardversku arhitekturu. Ovo se postiže boljom preraspodjelom poslova, poput prebacivanja upravljanjem memorijom kernelovom DRI driveru. <br />
<br />
Gallium 3D je bio dio Mesa od 2009 i trenutno se koristi kao slobodni i otvoreni grafički driver za Nvidia (nouveau projekt), ATI Radeon R300-R900 i djelomično za Intel IGP drivere. Gallium 3D namjerava pružati 3D podrušku čipovima NV2X ili višima; za 3D potrebe na NV0X i NV1X postoji odvojeni projekt koji će podržavati sve u klasičnoj Mesa 3D biblioteci.<br />
<br />
=Razlika između Mesa 3D=<br />
<br />
Gallium 3D osigurava jedinstveni API koji obrađuje standardne hardverske funkcije poput shader unita (koji se nalaze na modernom hardveru). Na ovaj način API-ji poput OpenGL 1.x/2.x, OpenGL 3.x, OpenVG, GPGPU infrastruktura ili čak Direct3D (koristi Wine) trebaju samo jedno sučelje koje se zove state tracker, koje cilja Gallium3D API. Za razliku od ovoga, Mesa 3D zahtijeva različita sučelja za svaku hardversku platformu i više različitih API-ja zahtijevaju prijevod u OpenGL što se očituje u dodatnom pretjeranom i nepotrebnom protoku informacija.<br />
<br />
Unutar Gallium3D, Direct Rendering Manager (DRM) kernel driveri upravljaju memorijom, a Direct Rendering Interface (DRI2) driveri su orijentirani prema GPU procesiranju. Ovo će riješiti probleme u upravljanju memorijom čija se rješenja smatraju teška/nemoguća unutar mesa 3D. <br />
<br />
=Korištenje LLVM=<br />
<br />
Dodatno, korištenje modularne strukture Gallium3D je motiviralo rad na tome da se pojača LLVM kompajler i stvori modul koji optimizira "shader" kod "on the fly". Biblioteka predstavlja svaki shader program koji koristi produljive binarne među-reprezentacije koja se zove Tungsten Graphics Shader Infrastructure (TGSI). Kada Gallium pozove LLVM, TGSI kod se konvertira u LLVM instrukcijski set. <br />
<br />
=Trenutni status=<br />
<br />
#Prva implementacija i trenutno operativni driveri su Cell SPU i Intel GPU driveri. R300g driver za ATI R300-R500 kartice se također smatraju stabilnima. Započeo je rad na Gallium podršci ATI Radeon R600-R700, Evergreen i Northern Island karticama.<br />
#Nouveau tim se bavi prebacivanjem razvoja na Gallium3D, ukljućujući riješenej za starije Nvidia kartice kojima nedostaje mogućnost programabilnih shadera.<br />
#Gallium3D je dizajniran kako bi bio neovisan o platformi. Od veljače 2009, Gallium3D se jednako pokreće na Linuxu i na FreeBSD kernelima. <br />
#11. veljače 2009, gallium-0.2 grana se spojila sa glavnom razvojnom granom Mesa, te se razvoj tu nastavio. <br />
#1. svibnja 2009, zack Rusin iz Tungsten Graphics je dodao OpenVG tracker u mesa3D koji omogućuje hardversku akceleraciju 'Scalable Vector Graphics' na bilo kojem Gallium3D baziranom driveru. <br />
#Od 13. srpnja 2008 razvoj Nouveau je baziran isključivo za Gallium framework. Stari Dri driver je maknut iz glavne grane mesa repozitorija na Freedsektop.org.<br />
#Prva mesa3D koja uključuje Gallium3D je verzija 7.5 na 17. srpnja 2009.<br />
#Od rujna 2010, postoje dva Gallium3D drivera za ATI hardver poznati kao R300g i R600g za R100-R500 i R600-Evergreen GPU-e. Inicijalna podrška za Evergreen GPU je dodana u R600 driver 10. rujna 2010. <br />
<br />
=Izvor=<br />
*[[http://en.wikipedia.org/wiki/Gallium3D]]<br />
<br />
=Zanimljivi linkovi=<br />
#http://zrusin.blogspot.com/2007/09/gallium3d.html<br />
#http://mesa3d.sourceforge.net/<br />
#http://lwn.net/Articles/257417/<br />
#http://stecchino.blip.tv/file/1181861/<br />
#http://www.bitblit.org/gsoc/g3dvl/<br />
#http://llvm.org/ <br />
#http://revolf.free.fr/FOSDEM/2010/FOSDEM2010_ALTOS_007_Gallium3D.pdf<br />
#http://akademy2008.kde.org/conference/slides/zack-akademy2008.pdf<br />
#http://www.lunarg.com/wordpress/technologies/gallium-3d/gallium3d-online-developers-workshop/</div>Shrikehttp://wiki.open.hr/w/index.php?title=Gallium_3D&diff=11145Gallium 3D2011-04-16T11:56:06Z<p>Shrike: </p>
<hr />
<div>Gallium3D is a free software library for 3D graphics device drivers being developed by VMware, after they acquired Tungsten Graphics[1] – the original authors.<br />
Gallium3D je biblioteka za 3D grafiku (grafička akceleracija) koju razvija VMware nakon što su otkupili originalne autore, Tungsten Graphics. <br />
<br />
Gallium 3D biblioteka radi kao sloj između grafičkog API-ja i operacijskog sustava sa primarnim ciljem lakšeg pisanja i razvoja drivera, sklapanjem inače dupliciranog koda iz nekoliko različitih drivera na jednom mjestu i podržavati modernu hardversku arhitekturu. Ovo se postiže boljom preraspodjelom poslova, poput prebacivanja upravljanjem memorijom kernelovom DRI driveru. <br />
<br />
Gallium 3D je bio dio Mesa od 2009 i trenutno se koristi kao slobodni i otvoreni grafički driver za Nvidia (nouveau projekt), ATI Radeon R300-R900 i djelomično za Intel IGP drivere. Gallium 3D namjerava pružati 3D podrušku čipovima NV2X ili višima; za 3D potrebe na NV0X i NV1X postoji odvojeni projekt koji će podržavati sve u klasičnoj Mesa 3D biblioteci.<br />
<br />
=Razlika između Mesa 3D=<br />
<br />
Gallium 3D osigurava jedinstveni API koji obrađuje standardne hardverske funkcije poput shader unita (koji se nalaze na modernom hardveru). Na ovaj način API-ji poput OpenGL 1.x/2.x, OpenGL 3.x, OpenVG, GPGPU infrastruktura ili čak Direct3D (koristi Wine) trebaju samo jedno sučelje koje se zove state tracker, koje cilja Gallium3D API. Za razliku od ovoga, Mesa 3D zahtijeva različita sučelja za svaku hardversku platformu i više različitih API-ja zahtijevaju prijevod u OpenGL što se očituje u dodatnom pretjeranom i nepotrebnom protoku informacija.<br />
<br />
Unutar Gallium3D, Direct Rendering Manager (DRM) kernel driveri upravljaju memorijom, a Direct Rendering Interface (DRI2) driveri su orijentirani prema GPU procesiranju. Ovo će riješiti probleme u upravljanju memorijom čija se rješenja smatraju teška/nemoguća unutar mesa 3D. <br />
<br />
=Korištenje LLVM=<br />
<br />
Dodatno, korištenje modularne strukture Gallium3D je motiviralo rad na tome da se pojača LLVM kompajler i stvori modul koji optimizira "shader" kod "on the fly". Biblioteka predstavlja svaki shader program koji koristi produljive binarne među-reprezentacije koja se zove Tungsten Graphics Shader Infrastructure (TGSI). Kada Gallium pozove LLVM, TGSI kod se konvertira u LLVM instrukcijski set. <br />
<br />
=Trenutni status=<br />
<br />
#Prva implementacija i trenutno operativni driveri su Cell SPU i Intel GPU driveri. R300g driver za ATI R300-R500 kartice se također smatraju stabilnima. Započeo je rad na Gallium podršci ATI Radeon R600-R700, Evergreen i Northern Island karticama.<br />
#Nouveau tim se bavi prebacivanjem razvoja na Gallium3D, ukljućujući riješenej za starije Nvidia kartice kojima nedostaje mogućnost programabilnih shadera.<br />
#Gallium3D je dizajniran kako bi bio neovisan o platformi. Od veljače 2009, Gallium3D se jednako pokreće na Linuxu i na FreeBSD kernelima. <br />
#11. veljače 2009, gallium-0.2 grana se spojila sa glavnom razvojnom granom Mesa, te se razvoj tu nastavio. <br />
#1. svibnja 2009, zack Rusin iz Tungsten Graphics je dodao OpenVG tracker u mesa3D koji omogućuje hardversku akceleraciju 'Scalable Vector Graphics' na bilo kojem Gallium3D baziranom driveru. <br />
#Od 13. srpnja 2008 razvoj Nouveau je baziran isključivo za Gallium framework. Stari Dri driver je maknut iz glavne grane mesa repozitorija na Freedsektop.org.<br />
#Prva mesa3D koja uključuje Gallium3D je verzija 7.5 na 17. srpnja 2009.<br />
#Od rujna 2010, postoje dva Gallium3D drivera za ATI hardver poznati kao R300g i R600g za R100-R500 i R600-Evergreen GPU-e. Inicijalna podrška za Evergreen GPU je dodana u R600 driver 10. rujna 2010. <br />
<br />
=Izvor=<br />
*[[http://en.wikipedia.org/wiki/Gallium3D]]<br />
<br />
=Zanimljivi linkovi=<br />
#http://zrusin.blogspot.com/2007/09/gallium3d.html<br />
#http://mesa3d.sourceforge.net/<br />
#http://lwn.net/Articles/257417/<br />
#http://stecchino.blip.tv/file/1181861/<br />
#http://www.bitblit.org/gsoc/g3dvl/<br />
#http://llvm.org/ <br />
#http://revolf.free.fr/FOSDEM/2010/FOSDEM2010_ALTOS_007_Gallium3D.pdf<br />
#http://akademy2008.kde.org/conference/slides/zack-akademy2008.pdf<br />
#http://www.lunarg.com/wordpress/technologies/gallium-3d/gallium3d-online-developers-workshop/</div>Shrikehttp://wiki.open.hr/w/index.php?title=Gallium_3D&diff=11144Gallium 3D2011-04-16T11:55:24Z<p>Shrike: Nova stranica: Gallium3D is a free software library for 3D graphics device drivers being developed by VMware, after they acquired Tungsten Graphics[1] – the original authors. Gallium3D je bibliote…</p>
<hr />
<div>Gallium3D is a free software library for 3D graphics device drivers being developed by VMware, after they acquired Tungsten Graphics[1] – the original authors.<br />
Gallium3D je biblioteka za 3D grafiku (grafička akceleracija) koju razvija VMware nakon što su otkupili originalne autore, Tungsten Graphics. <br />
<br />
Gallium 3D biblioteka radi kao sloj između grafičkog API-ja i operacijskog sustava sa primarnim ciljem lakšeg pisanja i razvoja drivera, sklapanjem inače dupliciranog koda iz nekoliko različitih drivera na jednom mjestu i podržavati modernu hardversku arhitekturu. Ovo se postiže boljom preraspodjelom poslova, poput prebacivanja upravljanjem memorijom kernelovom DRI driveru. <br />
<br />
Gallium 3D je bio dio Mesa od 2009 i trenutno se koristi kao slobodni i otvoreni grafički driver za Nvidia (nouveau projekt), ATI Radeon R300-R900 i djelomično za Intel IGP drivere. Gallium 3D namjerava pružati 3D podrušku čipovima NV2X ili višima; za 3D potrebe na NV0X i NV1X postoji odvojeni projekt koji će podržavati sve u klasičnoj Mesa 3D biblioteci.<br />
<br />
=Razlika između Mesa 3D=<br />
<br />
Gallium 3D osigurava jedinstveni API koji obrađuje standardne hardverske funkcije poput shader unita (koji se nalaze na modernom hardveru). Na ovaj način API-ji poput OpenGL 1.x/2.x, OpenGL 3.x, OpenVG, GPGPU infrastruktura ili čak Direct3D (koristi Wine) trebaju samo jedno sučelje koje se zove state tracker, koje cilja Gallium3D API. Za razliku od ovoga, Mesa 3D zahtijeva različita sučelja za svaku hardversku platformu i više različitih API-ja zahtijevaju prijevod u OpenGL što se očituje u dodatnom pretjeranom i nepotrebnom protoku informacija.<br />
<br />
Unutar Gallium3D, Direct Rendering Manager (DRM) kernel driveri upravljaju memorijom, a Direct Rendering Interface (DRI2) driveri su orijentirani prema GPU procesiranju. Ovo će riješiti probleme u upravljanju memorijom čija se rješenja smatraju teška/nemoguća unutar mesa 3D. <br />
<br />
=Korištenje LLVM=<br />
<br />
Dodatno, korištenje modularne strukture Gallium3D je motiviralo rad na tome da se pojača LLVM kompajler i stvori modul koji optimizira "shader" kod "on the fly". Biblioteka predstavlja svaki shader program koji koristi produljive binarne među-reprezentacije koja se zove Tungsten Graphics Shader Infrastructure (TGSI). Kada Gallium pozove LLVM, TGSI kod se konvertira u LLVM instrukcijski set. <br />
<br />
=Trenutni status=<br />
<br />
#Prva implementacija i trenutno operativni driveri su Cell SPU i Intel GPU driveri. R300g driver za ATI R300-R500 kartice se također smatraju stabilnima. Započeo je rad na Gallium podršci ATI Radeon R600-R700, Evergreen i Northern Island karticama.<br />
#Nouveau tim se bavi prebacivanjem razvoja na Gallium3D, ukljućujući riješenej za starije Nvidia kartice kojima nedostaje mogućnost programabilnih shadera.<br />
#Gallium3D je dizajniran kako bi bio neovisan o platformi. Od veljače 2009, Gallium3D se jednako pokreće na Linuxu i na FreeBSD kernelima. <br />
#11. veljače 2009, gallium-0.2 grana se spojila sa glavnom razvojnom granom Mesa, te se razvoj tu nastavio. <br />
#1. svibnja 2009, zack Rusin iz Tungsten Graphics je dodao OpenVG tracker u mesa3D koji omogućuje hardversku akceleraciju 'Scalable Vector Graphics' na bilo kojem Gallium3D baziranom driveru. <br />
#Od 13. srpnja 2008 razvoj Nouveau je baziran isključivo za Gallium framework. Stari Dri driver je maknut iz glavne grane mesa repozitorija na Freedsektop.org.<br />
#Prva mesa3D koja uključuje Gallium3D je verzija 7.5 na 17. srpnja 2009.<br />
#Od rujna 2010, postoje dva Gallium3D drivera za ATI hardver poznati kao R300g i R600g za R100-R500 i R600-Evergreen GPU-e. Inicijalna podrška za Evergreen GPU je dodana u R600 driver 10. rujna 2010. <br />
<br />
=Izvor=<br />
*[[http://en.wikipedia.org/wiki/Gallium3D]]<br />
<br />
=Zanimljivi linkovi=<br />
http://zrusin.blogspot.com/2007/09/gallium3d.html<br />
http://mesa3d.sourceforge.net/<br />
http://lwn.net/Articles/257417/<br />
http://stecchino.blip.tv/file/1181861/<br />
http://www.bitblit.org/gsoc/g3dvl/<br />
http://llvm.org/ <br />
http://revolf.free.fr/FOSDEM/2010/FOSDEM2010_ALTOS_007_Gallium3D.pdf<br />
http://akademy2008.kde.org/conference/slides/zack-akademy2008.pdf<br />
http://www.lunarg.com/wordpress/technologies/gallium-3d/gallium3d-online-developers-workshop/</div>Shrikehttp://wiki.open.hr/w/index.php?title=Mesa_3D&diff=11143Mesa 3D2011-04-15T16:07:29Z<p>Shrike: </p>
<hr />
<div>Mesa 3D je grafička biblioteka otvorenog koda koja nudi generičku OpenGL implementaciju za renderiranje 3D grafike na nekoliko platformi. Inicijalno je razvijena od strane Briana Paula 1993. <br />
<br />
Od travnja 2008., ovo je jedina poznata, potpuno otvorena implementacija OpenGL-a (koji se kao takav konstantno nadograđuje kako bi podržavao najnoviju specifikaciju OpenGL standarda). Mesa podržava OpenGL standard 2.1, te ima neke nadogradnje iz verzija OpenGL 3 i 4. Mesa je veoma korištena, pogotovo od strane X.Org-a gdje služi kao OpenGL jezgra X.org/DRI OpenGL drivera. X.Org služi kao fundamentalni grafički sustav koji se koristi na operacijskim sustavima sličnim UNIX-u, najpoznatije na GNU/LInux-u.<br />
<br />
=Povijest=<br />
Inicijalno, Mesa #D je renderirao svu 3D grafiku preko CPU-a, ali je arhitektura otvorena kako bi se implementirala hardverska akceleracija 3D renderiranja u Mesi. Jednom kada je 3D hardver postao popularan među općom populacijom je započela dodavanje podrške unutar mese prema 3D i to od strane samih kompanija koje rade hardver. Biblioteka je jedan od prvih drivera koji su podržavali hardversku akceleraciju putem 3dfx Glide API drivera za veoma popularan Voodoo I/II grafičke kartice (i neke ostale). Svo renderiranje se događalo indirektno unutar X servera, što je prouzročilo brzine niže od teoretskih. DRI (Direct Rendering Infrastructure – Infrastruktura za direktno renderiranje) je uspjela dati mesi 3D spossbnosti renderiranja. <br />
<br />
=Značajke=<br />
#U trenutnom obliku, Mesa 3D je dostupna i može se kompilirati na praktički svim platformama<br />
#Iako nije službena OpenGL implementacija zbog licencnih razloga, autori Mese 3D se trude održavati API konzistentim sa naj recentnijim OpenGL standardima koje postavi OpenGL Architecture Review Board (ARB).<br />
#Iako Mesa 3D podržava nekoliko hardverskih grafičkih akceleratora, može biti kompiliran i kao čisti softverski renderer. <br />
#Trenutno podržava (barem djelomično) 3D akceleraciju u ovim karticama: ATI Mach 64 i R100 do R800 čipovima, Intel čipovi, IBM/Toshiba/Sony Cell čip (preko gallium 3D) koju koristi Sony PlayStation 3, parcijalna Nvidia podrška, S3 Virage & Savage čipovi, VIA čipovi, Matrox G200 & G400...<br />
<br />
=Stranice projekta=<br />
http://www.mesa3d.org/<br />
<br />
=Izvori=<br />
*[[http://en.wikipedia.org/wiki/Mesa_3D_(OpenGL)]]</div>Shrikehttp://wiki.open.hr/w/index.php?title=Mesa_3D&diff=11142Mesa 3D2011-04-15T16:05:25Z<p>Shrike: </p>
<hr />
<div>Mesa 3D je grafička biblioteka otvorenog koda koja nudi generičku OpenGL implementaciju za renderiranje 3D grafike na nekoliko platformi. Inicijalno je razvijena od strane Briana Paula 1993. <br />
<br />
Od travnja 2008., ovo je jedina poznata, potpuno otvorena implementacija OpenGL-a (koji se kao takav konstantno nadograđuje kako bi podržavao najnoviju specifikaciju OpenGL standarda). Mesa podržava OpenGL standard 2.1, te ima neke nadogradnje iz verzija OpenGL 3 i 4. Mesa je veoma korištena, pogotovo od strane X.Org-a gdje služi kao OpenGL jezgra X.org/DRI OpenGL drivera. X.Org služi kao fundamentalni grafički sustav koji se koristi na operacijskim sustavima sličnim UNIX-u, najpoznatije na GNU/LInux-u.<br />
<br />
=Povijest=<br />
Inicijalno, Mesa #D je renderirao svu 3D grafiku preko CPU-a, ali je arhitektura otvorena kako bi se implementirala hardverska akceleracija 3D renderiranja u Mesi. Jednom kada je 3D hardver postao popularan među općom populacijom je započela dodavanje podrške unutar mese prema 3D i to od strane samih kompanija koje rade hardver. Biblioteka je jedan od prvih drivera koji su podržavali hardversku akceleraciju putem 3dfx Glide API drivera za veoma popularan Voodoo I/II grafičke kartice (i neke ostale). Svo renderiranje se događalo indirektno unutar X servera, što je prouzročilo brzine niže od teoretskih. DRI (Direct Rendering Infrastructure – Infrastruktura za direktno renderiranje) je uspjela dati mesi 3D spossbnosti renderiranja. <br />
<br />
=Značajke=<br />
#U trenutnom obliku, Mesa 3D je dostupna i može se kompilirati na praktički svim platformama<br />
#Iako nije službena OpenGL implementacija zbog licencnih razloga, autori Mese 3D se trude održavati API konzistentim sa naj recentnijim OpenGL standardima koje postavi OpenGL Architecture Review Board (ARB).<br />
#Iako Mesa 3D podržava nekoliko hardverskih grafičkih akceleratora, može biti kompiliran i kao čisti softverski renderer. <br />
#Trenutno podržava (barem djelomično) 3D akceleraciju u ovim karticama: ATI Mach 64 i R100 do R800 čipovima, Intel čipovi, IBM/Toshiba/Sony Cell čip (preko gallium 3D) koju koristi Sony PlayStation 3, parcijalna Nvidia podrška, S3 Virage & Savage čipovi, VIA čipovi, Matrox G200 & G400...<br />
<br />
=Izvori=<br />
*[[http://en.wikipedia.org/wiki/Mesa_3D_(OpenGL)]]</div>Shrikehttp://wiki.open.hr/w/index.php?title=Mesa_3D&diff=11141Mesa 3D2011-04-15T16:04:30Z<p>Shrike: Nova stranica: Mesa 3D je grafička biblioteka otvorenog koda koja nudi generičku OpenGL implementaciju za renderiranje 3D grafike na nekoliko platformi. Inicijalno je razvijena od strane Briana Pa…</p>
<hr />
<div>Mesa 3D je grafička biblioteka otvorenog koda koja nudi generičku OpenGL implementaciju za renderiranje 3D grafike na nekoliko platformi. Inicijalno je razvijena od strane Briana Paula 1993. <br />
<br />
Od travnja 2008., ovo je jedina poznata, potpuno otvorena implementacija OpenGL-a (koji se kao takav konstantno nadograđuje kako bi podržavao najnoviju specifikaciju OpenGL standarda). Mesa podržava OpenGL standard 2.1, te ima neke nadogradnje iz verzija OpenGL 3 i 4. Mesa je veoma korištena, pogotovo od strane X.Org-a gdje služi kao OpenGL jezgra X.org/DRI OpenGL drivera. X.Org služi kao fundamentalni grafički sustav koji se koristi na operacijskim sustavima sličnim UNIX-u, najpoznatije na GNU/LInux-u.<br />
<br />
=Povijest=<br />
Inicijalno, Mesa #D je renderirao svu 3D grafiku preko CPU-a, aal ije arhitektura otvorena kako bi se implementirala hardverska akceleracija 3D renderiranja u Mesi. Jednom kada je 3D hardver postao popularan među općom populacijom je započela dodavanje podrške unutar mese prema 3D i to od strane samih kompanija koje rade hardver. Biblioteka je jedan od prvih dirvera koji su podržaval ihardversk uakceleraciju putem 3dfx Glide API drivera za veoma popularan Voodoo I/II grafičke kartice (i neke ostale). Svo renderiranje se događalo indirektno unutar X servera, što je prouzročilo brzine niže od teoretskih. DRI (Direct Rendering Infrastructure – Infrastruktura za direktno renderiranje) je uspjela dati mesi 3D spossbnosti renderiranja. <br />
<br />
=Značajke=<br />
#U trenutnom obliku, Mesa 3D je dostupna i može se kompilirati na praktički svim platformama<br />
#Iako nije službena OpenGL implementacija zbog licencnih razloga, autori Mese 3D se trude održavati API konzistentim sa naj recentnijim OpenGL standardima koje postavi OpenGL Architecture Review Board (ARB).<br />
#Iako Mesa 3D podržava nekoliko hardverskih grafičkih akceleratora, može biti kompiliran i kao čisti softverski renderer. <br />
#Trenutno podržava (barem djelomično) 3D akceleraciju u ovim karticama: ATI Mach 64 i R100 do R800 čipovima, Intel čipovi, IBM/Toshiba/Sony Cell čip (preko gallium 3D) koju koristi Sony PlayStation 3, parcijalna Nvidia podrška, S3 Virage & Savage čipovi, VIA čipovi, Matrox G200 & G400...<br />
<br />
=Izvori=<br />
*[[http://en.wikipedia.org/wiki/Mesa_3D_(OpenGL)]]</div>Shrikehttp://wiki.open.hr/w/index.php?title=Linux_dokumentacija&diff=11140Linux dokumentacija2011-04-15T16:04:09Z<p>Shrike: </p>
<hr />
<div>Na ovoj stranici nalazi se razna dokumentacija, vezana za napredno podešavanje ovog operacijskog sustava. Za dokumentaciju o specifičnim aplikacijama pogledajte stranice vezane na tu temu ([[Desktop aplikacije]], [[poslužiteljski softver]], [[Aplikacije-razvoj|razvojne aplikacije]]).<br />
<br />
'''Upute za podešavanje GNU/Linux operacijskog sustava i njegovih podsustava:'''<br />
<br />
{{Robelbox|theme=3|title=Upute za podešavanje GNU/Linux operacijski sustava i njegovih podsustava:}}<div style="{{Robelbox/pad}}"><br />
{|width="100%" align="center"<br />
|style="width: 16.6%; border-width: 0px;background-color: #d8e0eb;" align=center|'''Sam operacijski sustav''' <br />
|style="width: 16.6%; border-width: 0px;background-color: #d8e0eb;" align=center|'''Diskovni podsustav'''<br />
|style="width: 16.6%; border-width: 0px;background-color: #d8e0eb;" align=center|'''Grafički podsustav'''<br />
|style="width: 16.6%; border-width: 0px;background-color: #d8e0eb;" align=center|'''Zvučni podsustav'''<br />
|style="width: 16.6%; border-width: 0px;background-color: #d8e0eb;" align=center|'''Mrežni podsustav'''<br />
|style="width: 16.6%; border-width: 0px;background-color: #d8e0eb;" align=center|'''Periferija'''<br />
|-<br />
|style="border-width: 0px; vertical-align:top;"|[[Slika:Echo-kernel-48px.png|right|32px]]<br />
*[[Dokumentacija_Kernel|Kernel]]<br />
*[[Dokumentacija_DKMS|DKMS]]<br />
*[[Dokumentacija_Sigurnost|Sigurnost]]<br />
*[[Linux CLI naredbe|CLI naredbe]]<br />
*[[Dokumentacija_Stednja energije|Štednja energije]]<br />
|style="border-width: 0px; vertical-align:top;"|[[Slika:Echo-hard-diskovi-48px.png|right|32px]]<br />
*'''Hardver'''<br />
**[[Dokumentacija_Tvrdi diskovi|Tvrdi diskovi]]<br />
**[[RAID dokumentacija|RAID]]<br />
**[[Dokumentacija_Optički diskovi|Optički diskovi]]<br />
**[[Dokumentacija_Tračni pogoni|Tračni pogoni]] <br />
*'''Softver'''<br />
**[[Dokumentacija_Datotečni sustavi|Datotečni sustavi]]<br />
***[[ext4]]<br />
***[[XFS]]<br />
***[[JFS]]<br />
***[[btrfs]]<br />
**[[Seljenje_korisnika_i_prava_s_jednog_računala_na_drugo | Seljenje korisnika]]<br />
**[[Backup]]<br />
|style="border-width: 0px; vertical-align:top;"|[[Slika:Echo-graphic-card-48px.png|right|32px]]<br />
*'''Hardver'''<br />
**[[Dokumentacija_Grafičke kartice|Grafičke kartice]]<br />
**[[Dokumentacija_TV kartice|TV kartice]]<br />
**[[Dokumentacija_Camcoderi|Camcoderi]]<br />
**[[Dokumentacija_Web kamere|Web kamere]]<br />
*'''Softver'''<br />
**[[Dokumentacija_X.Org|X.Org]]<br />
***[[Dokumentacija_GNOME|GNOME]]<br />
***[[Dokumentacija_KDE|KDE]]<br />
***[[Dokumentacija_Xfce|Xfce]]<br />
***[[Mesa 3D]]<br />
***[[Gallium 3D]]<br />
**[[Wayland]]<br />
<br />
|style="border-width: 0px; vertical-align:top;"|[[Slika:Echo-audio-card-48px.png|right|32px]]<br />
*'''Hardver'''<br />
**[[Zvučne kartice]]<br />
**[[Dokumentacija_MIDI uređaji|MIDI uređaji]]<br />
*'''Softver'''<br />
**[[Dokumentacija_ALSA|ALSA]]<br />
**[[Dokumentacija_PulseAudio|PulseAudio]]<br />
|style="border-width: 0px; vertical-align:top;"|[[Slika:Echo-ethernet-card-48px.png|right|32px]]<br />
*'''Hardver'''<br />
**[[Dokumentacija_Mrežne kartice|Mrežne kartice]]<br />
**[[Dokumentacija_Bežične kartice|Bežične kartice]]<br />
**[[Dokumentacija_Bluetooth|Bluetooth]]<br />
*'''Softver'''<br />
**[[NetworkManager]]<br />
**[[SAMBA|SAMBA]]<br />
**[[Dokumentacija_NFS|NFS]]<br />
**[[Dokumentacija_NTP|NTP]]<br />
|style="border-width: 0px; vertical-align:top;"|[[Slika:Echo-printer-48px.png|right|32px]]<br />
*'''Hardver'''<br />
**[[Dokumentacija_Pisači|Pisači]]<br />
**[[Dokumentacija_Skeneri|Skeneri]]<br />
**[[Dokumentacija_Tipkovnica, Miš i Touchpad|Tipkovnica, Miš i Touchpad]]<br />
**[[Dokumentacija_GPS oprema|GPS oprema]]<br />
**[[Dokumentacija_UPS|UPS]]<br />
*'''Softver'''<br />
**[[Dokumentacija_CUPS|CUPS]]<br />
**[[Dokumentacija_HPLIP|HPLIP]]<br />
**[[Dokumentacija_SANE|SANE]]<br />
**[[Dokumentacija_HIDPoint|HIDPoint]]<br />
|}<br />
</div><br />
{{Robelbox-close}}<br />
<br />
[[Kategorija:GNU/Linux]]</div>Shrikehttp://wiki.open.hr/w/index.php?title=Fsck&diff=11123Fsck2011-04-05T22:00:16Z<p>Shrike: </p>
<hr />
<div>== Opis ==<br />
<br />
fsck [-sAVRTMNP] [-C [fd]] [-t fstype] [filesys...] [--] [fs-specific- <br />
options]<br />
<br />
Za specifične datotečne sustave postoji i specifična verzija fsck-a. Ovdje su prikazani najčešći za Linux. fsck naredba se mora pokrenuti kao root, dakle ili nakon su ili sa prefiksom sudo.<br />
<br />
*'''fsck.ext3''' – provjerava i popravlja ext3 datotečni sustav <br />
*'''fsck.ext4''' – provjerava i popravlja ext4 datotečni sustav <br />
*'''fsck.vfat''' – provjerava i popravlja FAT datotečni sustav koji se najčešće koristi na flash diskovima <br />
<br />
<br />
== EXT3/4 opcije ==<br />
<br />
<br />
'''-p''' Automatsko popravljanje bez ikakvih pitanja<br />
<br />
'''-v''' Daje dodatne informacije o tome što se radi<br />
<br />
*'''Primjer'''<br />
<br />
Kao root:<br />
fsck.ext4 -pv /dev/sda1<br />
<br />
Koristeći sudo:<br />
sudo fsck.ext4 -pv /dev/sda1<br />
<br />
*'''man fsck.ext3'''<br />
*'''man fsck.ext4'''<br />
<br />
== FAT (vfat) opcije ==<br />
<br />
<br />
'''-a''' Automatsko popravljanje<br />
<br />
'''-t''' Označi nečitke klastere kao neispravne<br />
<br />
'''-v''' Daje dodatne informacije o tome što se radi<br />
<br />
'''-V''' verifikacijski prolaz<br />
<br />
*'''Primjer:'''<br />
<br />
fsck.vfat -atv /dev/hda1<br />
<br />
Više na <br />
<br />
*'''man fsck.vfat'''<br />
<br />
<br />
==XFS==<br />
<br />
XFS ima vlastiti set alata za popravak i analizu. Alat za provejeru XFS-a se zove xfs_check, te se izvodi samo kada postoji razlog za to. Za detaljne informacije ''man xfs_check''. Opći način aktivacije ove naredbe je ''xfs_check /dev/sda1'' gdje je /dev/sda1 lokacija do XFS particije.<br />
Od mogućih opcija najinteresantnija je -s koja prikazuje samo ozbiljne probleme; tipično korištenje je sa smislom filtracije kada postoji mnogo grešaka i problema (kako bi se vidjele samo najveće). Alat za korekciju je ''xfs_repair''. xfs_repair se treba koristiti samo na umountainim particijama, ili u najgorem slučaju na read-only montiranim particijama (nakon čega se odmah restar<br />
ta računalo ukoliko je root particijia).<br />
<br />
Opcije:<br />
<br />
-v Prikazuje dodatne informacije o progresu korekcije i samim korekcijama. <br />
-L Nulira log promjena. Ovo znači da će se najvjerojantije izgubiti meta podatci, te će datotečni sustav biti prikazan kao problematičan. Ova opcija je katkada nužna, a specifično kada se particija ne može montirati. Ukoliko nije moguće izvršiti mount pa umount XFS particije, tek tada koristiti opcije -L<br />
<br />
Dodatne informacije na man ''xfs_repair''.<br />
<br />
Primjer: <br />
xfs_repair /dev/sda1 <br />
<br />
ili<br />
<br />
xfs_repair -v /dev/sdb6<br />
<br />
ili u slučaju da nije moguće napraviti mount pa umount nakon pada sustava:<br />
<br />
xfs_repair -L /dev/sdc3<br />
<br />
dakako /dev/XdYn ovisi od računala do računala.<br />
<br />
==Dodatno==<br />
*'''man fsck'''</div>Shrikehttp://wiki.open.hr/w/index.php?title=Fsck&diff=11122Fsck2011-04-05T21:58:05Z<p>Shrike: </p>
<hr />
<div>== Opis ==<br />
<br />
fsck [-sAVRTMNP] [-C [fd]] [-t fstype] [filesys...] [--] [fs-specific- <br />
options]<br />
<br />
Za specifične datotečne sustave postoji i specifična verzija fsck-a. Ovdje su prikazani najčešći za Linux. fsck naredba se mora pokrenuti kao root, dakle ili nakon su ili sa prefiksom sudo.<br />
<br />
*'''fsck.ext3''' – provjerava i popravlja ext3 datotečni sustav <br />
*'''fsck.ext4''' – provjerava i popravlja ext4 datotečni sustav <br />
*'''fsck.vfat''' – provjerava i popravlja FAT datotečni sustav koji se najčešće koristi na flash diskovima <br />
<br />
<br />
== EXT3/4 opcije ==<br />
<br />
<br />
'''-p''' Automatsko popravljanje bez ikakvih pitanja<br />
<br />
'''-v''' Daje dodatne informacije o tome što se radi<br />
<br />
'''Primjer'''<br />
<br />
Kao root:<br />
fsck.ext4 -pv /dev/sda1<br />
<br />
Koristeći sudo:<br />
sudo fsck.ext4 -pv /dev/sda1<br />
<br />
*'''man fsck.ext3'''<br />
*'''man fsck.ext4'''<br />
<br />
== FAT (vfat) opcije ==<br />
<br />
<br />
'''-a''' Automatsko popravljanje<br />
<br />
'''-t''' Označi nečitke klastere kao neispravne<br />
<br />
'''-v''' Daje dodatne informacije o tome što se radi<br />
<br />
'''-V''' verifikacijski prolaz<br />
<br />
*'''Primjer:'''<br />
<br />
fsck.vfat -atv /dev/hda1<br />
<br />
Više na <br />
<br />
*'''man fsck.vfat'''<br />
<br />
<br />
==XFS==<br />
<br />
XFS ima vlastiti set alata za popravak i analizu. Alat za provejeru XFS-a se zove xfs_check, te se izvodi samo kada postoji razlog za to. Za detaljne informacije ''man xfs_check''. Opći način aktivacije ove naredbe je ''xfs_check /dev/sda1'' gdje je /dev/sda1 lokacija do XFS particije.<br />
Od mogućih opcija najinteresantnija je -s koja prikazuje samo ozbiljne probleme; tipično korištenje je sa smislom filtracije kada postoji mnogo grešaka i problema (kako bi se vidjele samo najveće). Alat za korekciju je ''xfs_repair''. xfs_repair se treba koristiti samo na umountainim particijama, ili u najgorem slučaju na read-only montiranim particijama (nakon čega se odmah restar<br />
ta računalo ukoliko je root particijia).<br />
<br />
Opcije:<br />
<br />
-v Prikazuje dodatne informacije o progresu korekcije i samim korekcijama. <br />
-L Nulira log promjena. Ovo znači da će se najvjerojantije izgubiti meta podatci, te će datotečni sustav biti prikazan kao problematičan. Ova opcija je katkada nužna, a specifično kada se particija ne može montirati. Ukoliko nije moguće izvršiti mount pa umount XFS particije, tek tada koristiti opcije -L<br />
<br />
Dodatne informacije na man ''xfs_repair''.<br />
<br />
Primjer: <br />
xfs_repair /dev/sda1 <br />
<br />
ili<br />
<br />
xfs_repair -v /dev/sdb6<br />
<br />
ili u slučaju da nije moguće napraviti mount pa umount nakon pada sustava:<br />
<br />
xfs_repair -L /dev/sdc3<br />
<br />
dakako /dev/XdYn ovisi od računala do računala.<br />
<br />
==Dodatno==<br />
*'''man fsck'''</div>Shrikehttp://wiki.open.hr/w/index.php?title=Fsck&diff=11121Fsck2011-04-05T21:57:11Z<p>Shrike: </p>
<hr />
<div>== Opis ==<br />
<br />
fsck [-sAVRTMNP] [-C [fd]] [-t fstype] [filesys...] [--] [fs-specific- <br />
options]<br />
<br />
Za specifične datotečne sustave postoji i specifična verzija fsck-a. Ovdje su prikazani najčešći za Linux. fsck naredba se mora pokrenuti kao root, dakle ili nakon su ili sa prefiksom sudo.<br />
<br />
*'''fsck.ext3''' – provjerava i popravlja ext3 datotečni sustav <br />
*'''fsck.ext4''' – provjerava i popravlja ext4 datotečni sustav <br />
*'''fsck.vfat''' – provjerava i popravlja FAT datotečni sustav koji se najčešće koristi na flash diskovima <br />
<br />
<br />
== EXT3/4 opcije ==<br />
<br />
<br />
'''-p''' Automatsko popravljanje bez ikakvih pitanja<br />
<br />
'''-v''' Daje dodatne informacije o tome što se radi<br />
<br />
'''Primjer'''<br />
<br />
Kao root:<br />
fsck.ext4 -pv /dev/sda1<br />
<br />
Koristeći sudo:<br />
sudo fsck.ext4 -pv /dev/sda1<br />
<br />
*'''man fsck.ext3'''<br />
*'''man fsck.ext4'''<br />
<br />
== FAT (vfat) opcije ==<br />
<br />
<br />
'''-a''' Automatsko popravljanje<br />
<br />
'''-t''' Označi nečitke klastere kao neispravne<br />
<br />
'''-v''' Daje dodatne informacije o tome što se radi<br />
<br />
'''-V''' verifikacijski prolaz<br />
<br />
*'''Primjer:'''<br />
<br />
<br />
Više na <br />
<br />
<br />
*'''man fsck.vfat'''<br />
<br />
<br />
==XFS==<br />
<br />
XFS ima vlastiti set alata za popravak i analizu. Alat za provejeru XFS-a se zove xfs_check, te se izvodi samo kada postoji razlog za to. Za detaljne informacije ''man xfs_check''. Opći način aktivacije ove naredbe je ''xfs_check /dev/sda1'' gdje je /dev/sda1 lokacija do XFS particije.<br />
Od mogućih opcija najinteresantnija je -s koja prikazuje samo ozbiljne probleme; tipično korištenje je sa smislom filtracije kada postoji mnogo grešaka i problema (kako bi se vidjele samo najveće). Alat za korekciju je ''xfs_repair''. xfs_repair se treba koristiti samo na umountainim particijama, ili u najgorem slučaju na read-only montiranim particijama (nakon čega se odmah restar<br />
ta računalo ukoliko je root particijia).<br />
<br />
Opcije:<br />
<br />
-v Prikazuje dodatne informacije o progresu korekcije i samim korekcijama. <br />
-L Nulira log promjena. Ovo znači da će se najvjerojantije izgubiti meta podatci, te će datotečni sustav biti prikazan kao problematičan. Ova opcija je katkada nužna, a specifično kada se particija ne može montirati. Ukoliko nije moguće izvršiti mount pa umount XFS particije, tek tada koristiti opcije -L<br />
<br />
Dodatne informacije na man ''xfs_repair''.<br />
<br />
Primjer: <br />
xfs_repair /dev/sda1 <br />
<br />
ili<br />
<br />
xfs_repair -v /dev/sdb6<br />
<br />
ili u slučaju da nije moguće napraviti mount pa umount nakon pada sustava:<br />
<br />
xfs_repair -L /dev/sdc3<br />
<br />
dakako /dev/XdYn ovisi od računala do računala.<br />
<br />
==Dodatno==<br />
*'''man fsck'''</div>Shrikehttp://wiki.open.hr/w/index.php?title=Fsck&diff=11120Fsck2011-04-05T17:21:14Z<p>Shrike: </p>
<hr />
<div>== Opis ==<br />
<br />
fsck [-sAVRTMNP] [-C [fd]] [-t fstype] [filesys...] [--] [fs-specific- <br />
options]<br />
<br />
Za specifične datotečne sustave postoji i specifična verzija fsck-a. Ovdje su prikazani najčešći za Linux. fsck naredba se mora pokrenuti kao root, dakle ili nakon su ili sa prefiksom sudo.<br />
<br />
*'''fsck.ext3''' – provjerava i popravlja ext3 datotečni sustav <br />
*'''fsck.ext4''' – provjerava i popravlja ext4 datotečni sustav <br />
*'''fsck.vfat''' – provjerava i popravlja FAT datotečni sustav koji se najčešće koristi na flash diskovima <br />
<br />
<br />
== EXT3/4 opcije ==<br />
<br />
<br />
'''-p''' Automatsko popravljanje bez ikakvih pitanja<br />
<br />
'''-v''' Daje dodatne informacije o tome što se radi<br />
<br />
<br />
== FAT (vfat) opcije ==<br />
<br />
<br />
'''-a''' Automatsko popravljanje<br />
<br />
'''-t''' Označi nečitke klastere kao neispravne<br />
<br />
'''-v''' Daje dodatne informacije o tome što se radi<br />
<br />
'''-V''' verifikacijski prolaz<br />
<br />
*'''Primjer:'''<br />
<br />
fsck.ext4 -pv /dev/sda1<br />
sudo fsck.ext4 -pv /dev/sda1<br />
Više na <br />
<br />
*'''man fsck'''<br />
*'''man fsck.vfat'''<br />
*'''man fsck.ext3'''<br />
*'''man fsck.ext4'''<br />
<br />
==XFS==<br />
<br />
XFS ima vlastiti set alata za popravak i analizu. Alat za provejeru XFS-a se zove xfs_check, te se izvodi samo kada postoji razlog za to. Za detaljne informacije ''man xfs_check''. Opći način aktivacije ove naredbe je ''xfs_check /dev/sda1'' gdje je /dev/sda1 lokacija do XFS particije.<br />
Od mogućih opcija najinteresantnija je -s koja prikazuje samo ozbiljne probleme; tipično korištenje je sa smislom filtracije kada postoji mnogo grešaka i problema (kako bi se vidjele samo najveće). Alat za korekciju je ''xfs_repair''. xfs_repair se treba koristiti samo na umountainim particijama, ili u najgorem slučaju na read-only montiranim particijama (nakon čega se odmah restar<br />
ta računalo ukoliko je root particijia).<br />
<br />
Opcije:<br />
<br />
-v Prikazuje dodatne informacije o progresu korekcije i samim korekcijama. <br />
-L Nulira log promjena. Ovo znači da će se najvjerojantije izgubiti meta podatci, te će datotečni sustav biti prikazan kao problematičan. Ova opcija je katkada nužna, a specifično kada se particija ne može montirati. Ukoliko nije moguće izvršiti mount pa umount XFS particije, tek tada koristiti opcije -L<br />
<br />
Dodatne informacije na man ''xfs_repair''.<br />
<br />
Primjer: <br />
xfs_repair /dev/sda1 <br />
<br />
ili<br />
<br />
xfs_repair -v /dev/sdb6<br />
<br />
ili u slučaju da nije moguće napraviti mount pa umount nakon pada sustava:<br />
<br />
xfs_repair -L /dev/sdc3<br />
<br />
dakako /dev/XdYn ovisi od računala do računala.</div>Shrikehttp://wiki.open.hr/w/index.php?title=Fsck&diff=11119Fsck2011-04-05T17:20:15Z<p>Shrike: </p>
<hr />
<div>== Opis ==<br />
<br />
fsck [-sAVRTMNP] [-C [fd]] [-t fstype] [filesys...] [--] [fs-specific- <br />
options]<br />
<br />
Za specifične datotečne sustave postoji i specifična verzija fsck-a. Ovdje su prikazani najčešći za Linux. fsck naredba se mora pokrenuti kao root, dakle ili nakon su ili sa prefiksom sudo.<br />
<br />
*'''fsck.ext3''' – provjerava i popravlja ext3 datotečni sustav <br />
*'''fsck.ext4''' – provjerava i popravlja ext4 datotečni sustav <br />
*'''fsck.vfat''' – provjerava i popravlja FAT datotečni sustav koji se najčešće koristi na flash diskovima <br />
<br />
<br />
== ext opcije ==<br />
<br />
<br />
'''-p''' Automatsko popravljanje bez ikakvih pitanja<br />
<br />
'''-v''' Daje dodatne informacije o tome što se radi<br />
<br />
<br />
== FAT opcije ==<br />
<br />
<br />
'''-a''' Automatsko popravljanje<br />
<br />
'''-t''' Označi nečitke klastere kao neispravne<br />
<br />
'''-v''' Daje dodatne informacije o tome što se radi<br />
<br />
'''-V''' verifikacijski prolaz<br />
<br />
*'''Primjer:'''<br />
<br />
fsck.ext4 -pv /dev/sda1<br />
sudo fsck.ext4 -pv /dev/sda1<br />
Više na <br />
<br />
*'''man fsck'''<br />
*'''man fsck.vfat'''<br />
*'''man fsck.ext3'''<br />
*'''man fsck.ext4'''<br />
<br />
==xfs==<br />
<br />
XFS ima vlastiti set alata za popravak i analizu. Alat za provejeru XFS-a se zove xfs_check, te se izvodi samo kada postoji razlog za to. Za detaljne informacije ''man xfs_check''. Opći način aktivacije ove naredbe je ''xfs_check /dev/sda1'' gdje je /dev/sda1 lokacija do XFS particije.<br />
Od mogućih opcija najinteresantnija je -s koja prikazuje samo ozbiljne probleme; tipično korištenje je sa smislom filtracije kada postoji mnogo grešaka i problema (kako bi se vidjele samo najveće). Alat za korekciju je ''xfs_repair''. xfs_repair se treba koristiti samo na umountainim particijama, ili u najgorem slučaju na read-only montiranim particijama (nakon čega se odmah restar<br />
ta računalo ukoliko je root particijia).<br />
<br />
Opcije:<br />
<br />
-v Prikazuje dodatne informacije o progresu korekcije i samim korekcijama. <br />
-L Nulira log promjena. Ovo znači da će se najvjerojantije izgubiti meta podatci, te će datotečni sustav biti prikazan<br />
kao problematičan. Ova opcija je katkada nužna, a specifično kada se particija ne može montirati. Ukoliko nije moguće izvršiti mount pa umount XFS particije, tek tada koristiti opcije -L<br />
<br />
Dodatne informacije na man ''xfs_repair''.<br />
<br />
Primjer: <br />
xfs_repair /dev/sda1 <br />
<br />
ili<br />
<br />
xfs_repair -v /dev/sdb6<br />
<br />
ili u slučaju da nije moguće napraviti mount pa umount nakon pada sustava:<br />
<br />
xfs_repair -L /dev/sdc3<br />
<br />
dakako /dev/XdYn ovisi od računala do računala.</div>Shrikehttp://wiki.open.hr/w/index.php?title=Linux_CLI_naredbe&diff=11118Linux CLI naredbe2011-04-04T17:41:17Z<p>Shrike: </p>
<hr />
<div>Poglavlje obrađuje CLI naredbe koje se koriste u Linuxu<br />
{{Robelbox|theme=13|title=Grupe naredbi}}<div style="{{Robelbox/pad}}"><br />
*'''Rad sa korisničkim pravima'''<br />
**[[Linux_CLI_Chmod|chmod]] - mijenja (rwx - čitanje, pisanje, izvršavanje) prava na direktorijima i direktorijima<br />
**[[Linux_CLI_chown|chown]] - mijenja vlasnika i grupu na direktorijima i datotekama<br />
*'''Rad sa datotekama'''<br />
**[[ls]] - izlistavanje sadržaja direktorija<br />
**[[cd]] - navigacija direktorijima<br />
**[[cp]] - kopiranje datoteka ili direktorija<br />
**[[mv]] - micanje datoteka ili direktorija<br />
**[[rm]] - brisanje datoteka ili direktorija<br />
**[[rmdir]] - brisanje praznog direktorija<br />
**[[mkdir]] - stvaranje direktorija<br />
**[[tar]] - ekstrakcija i kompresija kompresiranih datoteka<br />
**[[whereis]] - traženje lokacija relevantnih datoteka određenog programa<br />
**[[pwd]] - lokacija trenutnog direktorija u konzoli<br />
**[[dd]] - Konvertira i kopira određenu datoteku<br />
**[[du]] - Prikazuje veličinu direktorija ili datoteka<br />
**[[df]] - Prikazuje dostupnost slobodnog prostora na montiranim particijama<br />
**[[mount]] - služi za montiranje diskova<br />
**[[split]] - razdvaja datoteku u više manjih datoteka<br />
*'''Rad sa podatkovnim paketima'''<br />
**[[apt-get]] - instalacija programa na Debian baziranim Linuxima<br />
**[[yum]] - instalacija na Fedora baziranim Linuxima<br />
**[[dpkg]] - instalacija individualnih deb paketa <br />
*'''Uključivanje i isključivanje računala'''<br />
**[[shutdown]] - restart/isključivanje računala<br />
**[[reboot]] - restart računala<br />
**[[halt]]<br />
**[[poweroff]]<br />
*'''Pomoć u radu sa CLI naredbama'''<br />
**[[man]] - uputstva o programu i kako koristiti<br />
**[[info]] - uputstva o programu i kako koristiti<br />
**[[apropos]] - pretraživanje manuel (man) stranica <br />
*'''Nadzor i administracija'''<br />
**[[vmstat]] - Prikazuje statistiku vezanu za memoriju<br />
**[[fsck]] - Provjerava i korigira Linux datotečne sustave<br />
**[[w]] – prikazuje tko je logiran u sustav i njihove procese<br />
**[[mpstat]] – Iskorištenost višeprocesorskih sustava<br />
**[[ps]] – prikazuje trenutne procese<br />
**[[pmap]] - Prikazuje zauzeće memorije proizvoljnog procesa<br />
**[[free]] - Prikazuje zauzeće memorije uključujući swap<br />
**[[Top]] - Prikazuje dinamički procese i zauzeće memorije i CPU<br />
**[[htop]] - Poboljšana verzija top alata (Prikazuje dinamički procese i zauzeće memorije i CPU)<br />
**[[iptraf]] - Interaktivni IP LAN monitor<br />
**[[PowerTOP]] - STUB<br />
**[[Blkid]] - prikaz UUID datotečnog sustava<br />
**[[Ifconfig]] - prikaz konfiguracije mrežnih kartica<br />
**[[CheckInstall]] - pomoć prilikom manualne instalacije programa<br />
**[[kernel_Bootchart]] - Analizu procesa podizanja (eng. boot) GNU/Linux-a<br />
**[[CheckInstall]] - Kompilira kod i pretvara ga u *.deb paket<br />
</div><br />
{{Robelbox-close}}</div>Shrikehttp://wiki.open.hr/w/index.php?title=Wayland&diff=11100Wayland2011-03-30T16:00:20Z<p>Shrike: </p>
<hr />
<div> [[Datoteka:wayland-logo.png]]<br />
<br />
Wayland je protokol grafičkog prikaza (display server) za Linux desktop i biblioteka koja implementira taj protokol. Ideja iza waylanda je da bude nasljednik X grafičkog sustava. Wayland omogućuje metodu kojom kompozitni upravljači prozora mogu direktno komunicirati sa aplikacijama, eliminirajući njihovu ovisnost o X, što im omogućuje direktnu komunikaciju sa grafičkim hardverom i ulaznim uređajima. Aplikacije renderiraju grafiku u vlastite međuspremnike, a Wayland server spaja te međuspremnike u konačnu sliku. Ovo je jednostavnije i efikasnije od korištenja kompoziting upravljačkih prozora preko X-a. <br />
<br />
<br />
<br />
==Povijest==<br />
<br />
Kristian Høgsberg, softverski inženjer koji radi na Linuxovom grafičkom sustavu je započeo rad na Waylandu kao hobi projekt u 2008 (u to je doba radio za Red Hat, a trenutno je u Intelu). Njegov raniji rad na X je uključivao AIGLX i sudioništvo u radu na DRI2. Njegovi zacrtani ciljevi su sustav u kojem "svaka sličica savršena, pod čime mislim da će svaka aplikacija biti sposobna kontroliranje renderinga dovoljno dobro da nikada nećemo vidjeti grafičke artefkate i precrtavanja." <br />
Wayland je slobodni softver, te je izdan pod GNU Lesser General Public License (LGPL) v2. Od studenog 2010, Wayland radi samo sa Open source driverima za Intel, AMD (prijašnji ATI) i Nvidia (nouveau) grafičke kartice. Nvidia nema namjeru niti planove podržavati Wayland u svojim vlasničkim driverima. <br />
<br />
==Planirana upotreba i prihvaćanje==<br />
'''MeeGo (2010-09-08)''' Intel radi na prebacivanju MeeGo na Wayland<br />
<br />
'''Ubuntu (2010-11-04)''' Mark Shuttleworth je najavio zamijeniti X sa Waylandom kao Ubuntuov primarni grafički server, kao i sa Unity sučeljem.<br />
<br />
'''Fedora (2010-11-09)''' Adam Jackson (ajax) je izjavio kako će Fedora najvjerojatnije koristiti Wayland po defaultu "...jer je riječ o odličnom izboru za mnoge stvari, a loši aspekti su zanemarivi unatoč strahu od kikiriki galerije." <br />
<br />
[[Datoteka:Wayland-demo.png|Izgled Waylanda u trenutnom stanju]]<br />
==Dizajn==<br />
<br />
Zadnjih godina, Linux grafika se pomaknula iz "brda redering sučelja koaj sva govore x serveru, a koji je u centru svemira" prema stavljanju Linux kernela u sredinu, sa "sustavima poput X i Wayland u kut". Ovo će biti bitno pojednostavljeni grafički sustav koji nudi veću fleksibilnost i bolje performanse.<br />
Høgsberg je mogao dodati ekstenziju na X kao što su mnogi drugi projekti učinili, ali je rađe odlučio " gurnuti X van kuršlusa između klijenta i hardvera" iz razloga koje je objasnio u svojem FAQ:<br />
<br />
Ono što je sada drugačije jest da se mnogo infrastrukture pomaknulo iz X ž<br />
servera u kernel (eng. memory management, command scheduling, mode <br />
setting) ili biblioteke (cairo, pixman, freetype,, fontconfig, pango,...) i mal oje <br />
toga ostalo što se mora izvršiti u centralnom serveru... [X server ima] izrazito <br />
mnogo funkcionalnosti koju moraš podržavati kako bi mogao tvrditi da <br />
"govoriš" X protokol, a ipak, nitko to neće koristiti. ...<br />
Ovo ukljućuje tablice kodova, rasterizaciju glifova i keširanje, XLFDove <br />
(ozbiljno, XLFD!). Također, čitavi API koji dozvoljava crtanje točkastih linija, <br />
poligona, dugih lukova i još mnogo najmodernije grafičke tehnologije iz 1980-<br />
ih. Za mnoge stvari smo supjeval idržati X.org server modernim odavanjem <br />
ekstenzija poput XrandR, XrendR i COMPOSITE... Sa Waylandom možemo <br />
maknuti X server i svu staru tehnologiju u opcionalnu sekciju. Doći do točke <br />
gdje je X server samo opcija za kompatibilnost umjesto rendering sustava će <br />
zahtijevati još dosta vremena, ali nikada se neće dogoditi ako ne planiram osa <br />
time. <br />
<br />
Wayland se sadrži od protokola (većinom gotovog) i nekog demonstracijskog koda. Trenutno, Wayland koristi OpenGL ES, umjesto tradicionalnog OpenGL-a. "Dugoročno će mo trebati odgovor za aplikacije koje zahtijevaju puni OpenGL, ali je problem u tome što libGL koristi GLX i sve X međuovisnosti." Projekt također razvija verzije za GTK+ i Qt koji renderiraj uza Wayland umjesto X. Većina aplikacija očekuje podršku za wayland kroz jednu od ovih biblioteka bez modifikacija unutar same aplikacije. <br />
Wayland trenutno ne podržava mrežnu transparentnost, ali možda hoće u budućnosti. <br />
<br />
== Kompatibilnost sa X serverom ==<br />
<br />
X11 aplikacije su podržane kroz X server, preko rootlesa, koji se pokreće kao Wayland klijent, iako trenutno podržava Intel X.org drivere. <br />
Qt aplikacije mogu mijenjati grafičke sustave poput X i Wayland tijekom izvođenja pomoću -platform CLI opcije. U siječnju 2011, podrška za Wayland je stavljena u Lighthouse granu upstream Qt repozitorija. <br />
U prosnicu 2010, GTK+ je dodao preliminarnu podršku kako bi se mogli mijenjati sustavi, citirajući "interesantne kombinacije su X11+wayland ili quartz+X11". U siječnju 2011, GTK Wayland pozadinski sustav je nadograđen da podržava višestruke kako bi podržavao višestruke pozdadinske sustave i pomaknut je u gdk-wayland-backend granu upstream GTK git repozitorija. <br />
<br />
== Razvoj ==<br />
<br />
Canonical Ltd., vlasnik Ubuntua, je unajmio Sama Spilsburya, glavnog Compiz razvijatelja. On je započeo micati Compiz ovisnosti za X u plugine. Ovo će učiniti lakšim omogućiti Compiz da postane Waylandov "display" server. Canonicial planira pomoći u portanju Compiza na OpenGL ES, što je trenutno osnovna preduvjet za Wayland display server. <br />
Kwin, KDE upravljač prozorima, je dodao podršku za OpenGL ES izlaz. Izići će sa KDE SC 4.7</div>Shrikehttp://wiki.open.hr/w/index.php?title=Wayland&diff=11099Wayland2011-03-30T16:00:01Z<p>Shrike: </p>
<hr />
<div> [[Datoteka:wayland-logo.png]]<br />
<br />
Wayland je protokol grafičkog prikaza (display server) za Linux desktop i biblioteka koja implementira taj protokol. Ideja iza waylanda je da bude nasljednik X grafičkog sustava. Wayland omogućuje metodu kojom kompozitni upravljači prozora mogu direktno komunicirati sa aplikacijama, eliminirajući njihovu ovisnost o X, što im omogućuje direktnu komunikaciju sa grafičkim hardverom i ulaznim uređajima. Aplikacije renderiraju grafiku u vlastite međuspremnike, a Wayland server spaja te međuspremnike u konačnu sliku. Ovo je jednostavnije i efikasnije od korištenja kompoziting upravljačkih prozora preko X-a. <br />
<br />
<br />
<br />
==Povijest==<br />
<br />
Kristian Høgsberg, softverski inženjer koji radi na Linuxovom grafičkom sustavu je započeo rad na Waylandu kao hobi projekt u 2008 (u to je doba radio za Red Hat, a trenutno je u Intelu). Njegov raniji rad na X je uključivao AIGLX i sudioništvo u radu na DRI2. Njegovi zacrtani ciljevi su sustav u kojem "svaka sličica savršena, pod čime mislim da će svaka aplikacija biti sposobna kontroliranje renderinga dovoljno dobro da nikada nećemo vidjeti grafičke artefkate i precrtavanja." <br />
Wayland je slobodni softver, te je izdan pod GNU Lesser General Public License (LGPL) v2. Od studenog 2010, Wayland radi samo sa Open source driverima za Intel, AMD (prijašnji ATI) i Nvidia (nouveau) grafičke kartice. Nvidia nema namjeru niti planove podržavati Wayland u svojim vlasničkim driverima. <br />
<br />
==Planirana upotreba i prihvaćanje==<br />
'''MeeGo (2010-09-08)''' Intel radi na prebacivanju MeeGo na Wayland<br />
<br />
'''Ubuntu (2010-11-04)''' Mark Shuttleworth je najavio zamijeniti X sa Waylandom kao Ubuntuov primarni grafički server, kao i sa Unity sučeljem.<br />
<br />
'''Fedora (2010-11-09)''' Adam Jackson (ajax) je izjavio kako će Fedora najvjerojatnije koristiti Wayland po defaultu "...jer je riječ o odličnom izboru za mnoge stvari, a loši aspekti su zanemarivi unatoč strahu od kikiriki galerije." <br />
<br />
[[Datoteka:Wayland-demo.png|Izgled Waylanda u trenutnom stanju]]<br />
==Dizajn==<br />
<br />
Zadnjih godina, Linux grafika se pomaknula iz "brda redering sučelja koaj sva govore x serveru, a koji je u centru svemira" prema stavljanju Linux kernela u sredinu, sa "sustavima poput X i Wayland u kut". Ovo će biti bitno pojednostavljeni grafički sustav koji nudi veću fleksibilnost i bolje performanse.<br />
Høgsberg je mogao dodati ekstenziju na X kao što su mnogi drugi projekti učinili, ali je rađe odlučio " gurnuti X van kuršlusa između klijenta i hardvera" iz razloga koje je objasnio u svojem FAQ:<br />
<br />
Ono što je sada drugačije jest da se mnogo infrastrukture pomaknulo iz X ž<br />
servera u kernel (eng. memory management, command scheduling, mode <br />
setting) ili biblioteke (cairo, pixman, freetype,, fontconfig, pango,...) i mal oje <br />
toga ostalo što se mora izvršiti u centralnom serveru... [X server ima] izrazito <br />
mnogo funkcionalnosti koju moraš podržavati kako bi mogao tvrditi da <br />
"govoriš" X protokol, a ipak, nitko to neće koristiti. ...<br />
Ovo ukljućuje tablice kodova, rasterizaciju glifova i keširanje, XLFDove <br />
(ozbiljno, XLFD!). Također, čitavi API koji dozvoljava crtanje točkastih linija, <br />
poligona, dugih lukova i još mnogo najmodernije grafičke tehnologije iz 1980-<br />
ih. Za mnoge stvari smo supjeval idržati X.org server modernim odavanjem <br />
ekstenzija poput XrandR, XrendR i COMPOSITE... Sa Waylandom možemo <br />
maknuti X server i svu staru tehnologiju u opcionalnu sekciju. Doći do točke <br />
gdje je X server samo opcija za kompatibilnost umjesto rendering sustava će <br />
zahtijevati još dosta vremena, ali nikada se neće dogoditi ako ne planiram osa <br />
time. <br />
<br />
Wayland se sadrži od protokola (većinom gotovog) i nekog demonstracijskog koda. Trenutno, Wayland koristi OpenGL ES, umjesto tradicionalnog OpenGL-a. "Dugoročno će mo trebati odgovor za aplikacije koje zahtijevaju puni OpenGL, ali je problem u tome što libGL koristi GLX i sve X međuovisnosti." Projekt također razvija verzije za GTK+ i Qt koji renderiraj uza Wayland umjesto X. Većina aplikacija očekuje podršku za wayland kroz jednu od ovih biblioteka bez modifikacija unutar same aplikacije. <br />
Wayland trenutno ne podržava mrežnu transparentnost, ali možda hoće u budućnosti. <br />
<br />
== Kompatibilnost sa X serverom ==<br />
<br />
X11 aplikacije su podržane kroz X server, preko rootlesa, koji se pokreće kao Wayland klijent, iako trenutno podržava Intel X.org drivere. <br />
Qt aplikacije mogu mijenjati grafičke sustave poput X i Wayland tijekom izvođenja pomoću -platform CLI opcije. U siječnju 2011, podrška za Wayland je stavljena u Lighthouse granu upstream Qt repozitorija. <br />
U prosnicu 2010, GTK+ je dodao preliminarnu podršku kako bi se mogli mijenjati sustavi, citirajući "interesantne kombinacije su X11+wayland ili quartz+X11". U siječnju 2011, GTK Wayland pozadinski sustav je nadograđen da podržava višestruke kako bi podržavao višestruke pozdadinske sustave i pomaknut je u gdk-wayland-backend granu upstream GTK git repozitorija. <br />
<br />
== Razvoj ==<br />
<br />
Canonical Ltd., vlasnik Ubuntua, je unajmio Sama Spilsburya, glavnog Compiz razvijatelja. On je započeo micati Compiz ovisnosti za X u plugine. Ovo će učiniti lakšim omogućiti Compiz da postane Waylandov "display" server. Canonicial planira pomoći u portanju Compiza na OpenGL ES, što je trenutno osnovna preduvjet za Wayland display server. <br />
Kwin, KDE upravljač prozorima, je dodao podršku za OpenGL ES izlaz. Izići će sa KDE SC 4.7</div>Shrikehttp://wiki.open.hr/w/index.php?title=Dokumentacija_Datote%C4%8Dni_sustavi&diff=11093Dokumentacija Datotečni sustavi2011-03-30T12:50:33Z<p>Shrike: </p>
<hr />
<div>Datotečni sustav (eng. file system, skraćenica često fs) je metoda pohranjivanja i organiziranja datoteka i njihovih podataka. Esencijalno, organizaraju se podatci u baze podataka za pohranu, organizaciju, manipulaciju i ponovno korištenje od strane računalovog operacijskog sustava. <br />
<br />
Datotečni sustavi se koriste u uređajima za pohranu podataka poput tvrdih diskova, CD-ROM-a, DVD-a, USB stickova i ostalim uređajima kako bi se osigurala fizička lokacija podataka na mediju nosiocu tih podataka. Osim toga, datotečni sustavi mogu osiguravati i pristup file serveru na način da djeluje kao klijent za mrežni protokol (primjeri NFS, SMB, 9P) ili mogu biti virtualne prirode i postojati samo kao mediji za pristupanje virtualnim podatcima (procfs). Datotečni sustav nije isto što i registry. <br />
<br />
<br />
<br />
== Aspekti datotečnih sustava ==<br />
<br />
<br />
Većina datotečnih sustava koristi neki fizički medij za organizaciju podataka i njihove specifične metode pohrane, koji podatke zapisuju u niz sektora određene specifične minimaln duljine. Ti sektori su neka potencija broja dva (512 bajta, 1,2, ili 4 kilobajta su najčešći). Dakle, najmanji zauzeti prostor na mediju je veličine tog sektora, iako je sam podatak možda kraći. <br />
Datotečni sustav je odgovoran za organizaciju tih sektora u direktorije ili datoteke, praćenje koji su sektori iskorišteni za koje podatke i koji još uvijek nisu iskorišteni nizašto. <br />
Većina datotečnih sustava adresira podatke u jedinicama fiksne veličine koj ise zovu klasteri (clusters) ili blokovi (blocks), a koji su definirani određenim brojem sektora (najčešće 1-64). Ovo je specifično najmanja veličina koja će se iskoristiti na disku za zapis podatka. Datotečni sustav ne treba koristiti direktno neki medij za pohranu podataka, već može biti korišten da organizira i prikazuje bilo koje podatke, bez obzira da li bili pohranjeni trajno ili dinamičke prirode (procfs ili generalno virtualni datotečni sustavi).<br />
<br />
<br />
== Ime datoteke ==<br />
<br />
<br />
Ime datoteke je ime koj se pridodaje nekom podatku kako bi se osigurala lokacija tom podatku u računalovoj memoriji. Bez obzira da li datotečni sustav koristi fizički medij pohrane ili ne, koristi se nekakva struktura direktorija koja asocira imena sa datotekama, tipično spajajući ime sa nekakvim indeksom u internoj bazi podataka poput FAT datotečnog sustava u DOS-u i Win 9X, ili putem inoda (inodes) i Unix baziranim datotečnim sustavima. <br />
Struktura direktorija može biti "ravna" (nema poddirektorija), ili može imati hijerarhijski sustav u kojem svaki direktoriji može imati i subdirektorije. U nekim datotečnim sustavima imena su strukturirana sa specijalnom sintaksom za ekstenzije i verzije. U drugima, imena su jednostavni nizovi, a metapodatci se pohranjuju negdje drugdje. <br />
<br />
<br />
== Meta-podatci ==<br />
<br />
<br />
Meta-podatci su ostali podatci asocirani sa određenom datotekom ili direktorijem. Duljina ovih podataka može biti pohranjena u nekom broju blokova ili kao fiksan duljina u bajtima. Primjeri ovih podatak su vrijeme kada je datoteka napravljena, kada je zadnji put modificirana, kada su sami meta-podatci mijenjani, tip pohranjenog podatka, korisnička prava nad tim podatcima (korisnik, grupa, čitaj/piši/izvršavaj – rwx). <br />
<br />
U naprednim datotečnim sustavima poput NTFS, XFS, ext3/ext4, neke verzije UFS i HFS+ se mogu definirati proizvoljni meta-podatci koristeći proširene datotečne atribute. Ova podrška je implementirana u Linux, FreeBSD i Mac OS X operacijskim sustavima i dozvoljava da se ti produljeni meta-podatci asociraju sa datotekom na sistemskoj razini. Primejr ovih podataka su autorstvo dokumenta, tip enkodiranja znakovlja (UTF, iso1440, ...) ili checksum (podatak koji govori o integritetu podatka) <br />
<br />
== Tipovi datotečnih sustava ==<br />
<br />
Datotečni sustavi mogu biti klasificirani kao diskovni datotečni sustavi, mrežni datotečni sustavi i datotečni sustavi za specijalne potrebe.<br />
<br />
== Diskovni datotečni sustavi ==<br />
<br />
Diskovni datotečni sustav je onaj dizajniran za spremanje podataka na fizički uređaj za pohranu, najčešće tvrdi disk (koji može ali ne treba biti direktno povezan sa računalom). Tipovi ovakvih datotečnih sustava su FAT(FAT12, FAT16, FAT32, exFAT), NTFS, HFS, HPFS, UFS, ext2, ext3, etx4, btrfs, XFS, ZFS, JFS, reiserfs, iso9660, ODS-5, UDF,... Neki datotečni sustavi imaju "journaling", sustav koji osigurava integritet podataka u slučaju nepravilnog/nasilnog gašenja diska (tipično uslijed prekida dovoda struje). Journaling se može najlakše opisati kao vođenje dnevnika o tome što se radi sa svrhom osigurvanje konzistentnosti zapisa. <br />
Iso9660 i UDF (Universal disk format) su dva najčešća datotečna sustava na CD i DVD uređajima. Mount Rainier je novija ekstenzija za UDF koji podržava Linux 2.6.*.* kernel i Windwos Vista, a koji omogućuje višestruku pisanje (piši-briši) na DVD na sličan način na koji je bilo moguće sa floppy diskovima. <br />
<br />
<br />
== Mrežni datotečni sustavi ==<br />
<br />
Mrežni datotečni sustav je fs koji služi kao klijent za pristupanje udaljenim uređajima preko mreže ili na serveru. Primjeri ovakvih datotečnih sustav su NFS, AFS i SMB. <br />
<br />
== Datotečni sustavi za specijalne namjene ==<br />
<br />
Datotečni sustavi za specijalne namjene je praktično bilo koji operacijski sustav koji nije mrežni fs ili diskovni fs. Ovo uključuje fs gdje su podatci dinamički organizirani od strane aplikacije sa namjerom komunikacije između računalnih procesa ili privremenih podataka. <br />
Ovakvi datotečni sustavi se najčešće koriste od OS-a koji su veoma datotečno orijentirani poput Linux/UNIX-a. Primjer je /proc koji daje pristup informacijama o procesima u računalu i ostalim podatcima o operacijskom sustavu i sistemu.<br />
<br />
Svemirske sonde namijenjene svemirskim sondama u misijama veoma daleko od Zemlje, poput Voyager I i II koriste digitalni tračni datotečni sustav. Većina modernih sondi koristi "Real Time" Operacijske Sustave i datotečne sustave ili RTOS slične sustave. Mars roveri su primjer RTOS datotečnog sustava koji je implementiran na flash memoriji. <br />
<br />
== Datotečni sustavi na UNIX baziranim operacijskim sustavima ==<br />
<br />
UNIX-oidni operacijski sustavi koriste virtualne datotečne sustave, što znači da su svi podatci prikazani pod jednom jedinstvenom hijerarhijom. Ovo znači da postoji jedan root direktorij (najčešće označen sa / ) i svaki je podatak lociran negdje ispod tog direktorija, ukljućujući i podatci sadržani od drugih datotečnih sustava). UNIX-oidi mogu koristiti RAM ili mrežne resurse kao svoj root direktorij. <br />
<br />
UNIX-oid pridodaju ime za svaki uređaj, koji se prikazuje kao najobičnija datoteka (primjerice /dev/hdb4 /dev/dsp /dev/random /dev/eth0), ali to nije način na koji se pristupa tim uređajima. Da bi se sadržaj nekog uređaja prikazao, OS mora biti informiran o tome gdje da prikaže sadržaj tog uređaja. Ovaj proces se zove montiranje (korištenje naredbe mount). Primjerice, da se pristupi CD-ROM ili DVD uređaju, prvo je nužno reći OS-u "Uzmi datotečni sustav sa CD-ROM-a i prikaži ga u tom-i-tom direktoriju). <br />
Primjer <br />
montiraj DVD uređaj /dev/sr0 u /media/cdrom0 <br />
<br />
/media direktorij postoji na većini UNIX-odnih OS-a, dakle, uređaja privremene i izmjenjive prirode. <br />
<br />
UNIX-oidni OS-i uključuju programe i alate koji pomažu u montiranju uređaja i koji pružaju dodatne mogućnosti manipulacije. <br />
<br />
#U mnogim situacijama datotečni sustavi osim / se moraju montirati prilikom pokretanja računala (primjerice kada je /home na drugoj particiji ili disku). Zbog toga postoji datoteka fstab koja se nalazi u direktoriju /etc i u kojoj su definirani parametri montiranja.<br />
#Suprotno od točke iznad, neki datotečni sustavi se ne trebaju montirati prilikom pokretanja računala ili to nije poželjno. Ovakve opcije se isto definiraju u fstab.<br />
<br />
== Mjerne jedinice memorije ==<br />
<br />
Da bi mogli izmjeriti količinu podataka koju pohranjujemo, prenosimo ili obrađujemo, zgodno je uvesti mjerne jedinice pomoću kojih si možemo predočiti količinu podataka.<br />
<br />
===Osnovne mjerne jedinice===<br />
Budući da današnja računala digitalna, ona obrađuju podatke koji su zabisani u obliku [[Binarni brojevi|binarnih brojeva]]. Budući da binarni brojevi imaju samo dvije znamenke (0 i 1), svaku znamenku nazivamo '''bit''' (od engleskog ''BInary Digit''). Prva digitalna računala su podatke obrađivala u "paketima" po 8 bita, pa je stoga za skupinu od 8 bita uvriježen naziv '''byte'''<br />
(čitaj '''bajt''').<br />
<br />
===Izvedene mjerne jedinice===<br />
====Tradicionalne mjerne jedinice====<br />
Ubrzo su računala imala mogućnost obrađivati veće količine podataka, a razvijala se i tehnologija pohrane podataka, te je postalo moguće obrađiavti i pohranjivati više tisuća bajtova. Bilo je potrebno uvesti novu mjernu jedinicu. Tada je uveden ''kilobajt'' (kB). Kilobajt je u početku predstavljao 1000 bajtova, no to se je pokazalo vrlo nespretnim jer je otežavalo preračunavanje prvim računalima. Naime, računalima je puno lakše raditi s brojevima koji su cjelobrojna potencija broja 2. Zato je ubrzo kilobajt definiran kao 1024 (2<sup>10</sup>) bajtova. Ubrzo su uvedeni megabajt (1 MB = 2<sup>20</sup> bajtova) i gigabajt (1 GB = 2<sup>30</sup> bajtova).<br />
====Nove ISO/IEC mjerne jedinice====<br />
Krajem 20. stoljeća, nakon velike popularizacije računala, sve više ljudi su zbunjivale tradicionalne mjerne jedinice za količinu podataka. Naime, prefiks ''kilo'' predstavlja 1000, odnosno 10<sup>3</sup>, ''mega'' 10<sup>6</sup>, ''giga'' 10<sup>9</sup> itd. Zato nije smjelo biti iznimki u značenju tih prefiksa, tj. 1 kB MORA predstavljati 1000 bajtova, a ne 1024. Zbog toga je u siječnju 1999. godine Međunarodna elektrotehnička komisija (IEC) uvela binarne prefikse za veće količine podataka. Tako je kilobajt ostao predstavljati 1000 bajtova, a 1024 bajta predstavlja 1 ''kibibajt'' (kratica od ''kilobinary''). Slijedi pregled izvedenih mjernih jedinica za količinu podataka:<br />
<br />
{|align="center" border="1" cellspacing="0" cellpadding="3" class="wikitable"<br />
|-<br />
!colspan="4"|binarna jedinica<br />
!colspan="4"|dekadska jedinica<br />
!colspan="3"|omjer i razlika<br />
|-<br />
! Ime<br />
! Simbol<br />
! <br />
!<br />
! Ime<br />
! Simbol<br />
! <br />
!<br />
! Binarna ÷ Dekadska jedinica<br />
! Dekadska ÷ Binarna jedinica<br />
! Razlika u postotcima<br />
|-align="center"<br />
| kibibajt<br />
| KiB<br />
|align="right"| 2<sup>10</sup> B<br />
| align="right"| 1,024 B<br />
| kilobajt<br />
| kB<br />
|align="right"| 10<sup>3</sup> B<br />
|align="right"| 1,000 B<br />
| 1.024<br />
| 0.976<br />
| +2.4% ili -2.3%<br />
|-bgcolor="#ffff99" align="center"<br />
| mebibajt<br />
| MiB<br />
|align="right"| 2<sup>20</sup> B<br />
|align="right"| 1,048,576 B<br />
| megabajt<br />
| MB<br />
|align="right"| 10<sup>6</sup> B<br />
|align="right"| 1,000,000 B<br />
| 1.049<br />
| 0.976<br />
| +4.9% ili -4.6%<br />
|-align="center"<br />
| gibibajt<br />
| GiB<br />
|align="right"| 2<sup>30</sup> B<br />
|align="right"| 1,073,741,824 B<br />
| gigabajt<br />
| GB<br />
|align="right"| 10<sup>9</sup> B<br />
|align="right"| 1,000,000,000 B<br />
| 1.074<br />
| 0.931<br />
| +7.4% ili -6.9%<br />
|-bgcolor="#ffff99" align="center"<br />
| tebibajt<br />
| TiB<br />
|align="right"| 2<sup>40</sup> B<br />
|align="right"| 1,099,511,627,776 B<br />
| terabajt<br />
| TB<br />
|align="right"| 10<sup>12</sup> B<br />
|align="right"| 1,000,000,000,000 B<br />
| 1.100<br />
| 0.909<br />
| +10.0% ili -9.1%<br />
|-align="center"<br />
| pebibajt<br />
| PiB<br />
|align="right"| 2<sup>50</sup> B<br />
|align="right"| 1,125,899,906,842,624 B<br />
| pentabajt<br />
| PB<br />
|align="right"| 10<sup>15</sup> B<br />
|align="right"| 1,000,000,000,000,000 B <br />
| 1.126<br />
| 0.888<br />
| +12.6% ili -11.2%<br />
|-bgcolor="#ffff99" align="center"<br />
| eksbibajt<br />
| EiB<br />
|align="right"| 2<sup>60</sup> B<br />
|align="right"| 1,152,921,504,606,846,976 B<br />
| eksabajt<br />
| EB<br />
|align="right"| 10<sup>18</sup> B<br />
|align="right"| 1,000,000,000,000,000,000 B<br />
| 1.153<br />
| 0.867<br />
| +15.3% ili -13.3%<br />
|-align="center"<br />
| zebibajt<br />
| ZiB<br />
|align="right"| 2<sup>70</sup> B<br />
|align="right"| 1,180,591,620,717,411,303,424 B<br />
| zetabajt<br />
| ZB<br />
| 10<sup>21</sup> B<br />
|align="right"| 1,000,000,000,000,000,000,000 B<br />
| 1.181<br />
| 0.847<br />
| +18.1% ili -15.3%<br />
|-bgcolor="#ffff99" align="center"<br />
| jobibajt<br />
| YiB<br />
|align="right"| 2<sup>80</sup> B<br />
|align="right"| 1,208,925,819,614,629,174,706,176 B<br />
| jotabajt<br />
| YB<br />
|align="right"| 10<sup>24</sup> B<br />
|align="right"| 1,000,000,000,000,000,000,000,000 B<br />
| 1.209<br />
| 0.827<br />
| +20.9% ili -17.3%<br />
|}<br />
<br />
<br />
''Primjer:'' 300&nbsp;GB (300&times;10<sup>9</sup> B) ≅ 279.4&nbsp;GiB (279.4&times;2<sup>30</sup> B)<br />
<br />
<br />
==Izvori==<br />
[http://en.wikipedia.org/wiki/Filesystem]<br />
[http://wiki.open.hr/wiki/Mjerne_jedinice_količine_podataka]<br />
<br />
--Shrike 14:44, 14. ožujka 2011. (UTC)</div>Shrikehttp://wiki.open.hr/w/index.php?title=Dokumentacija_Datote%C4%8Dni_sustavi&diff=11092Dokumentacija Datotečni sustavi2011-03-30T12:49:43Z<p>Shrike: </p>
<hr />
<div>Datotečni sustav (eng. file system, skraćenica često fs) je metoda pohranjivanja i organiziranja datoteka i njihovih podataka. Esencijalno, organizaraju se podatci u baze podataka za pohranu, organizaciju, manipulaciju i ponovno korištenje od strane računalovog operacijskog sustava. <br />
<br />
Datotečni sustavi se koriste u uređajima za pohranu podataka poput tvrdih diskova, CD-ROM-a, DVD-a, USB stickova i ostalim uređajima kako bi se osigurala fizička lokacija podataka na mediju nosiocu tih podataka. Osim toga, datotečni sustavi mogu osiguravati i pristup file serveru na način da djeluje kao klijent za mrežni protokol (primjeri NFS, SMB, 9P) ili mogu biti virtualne prirode i postojati samo kao mediji za pristupanje virtualnim podatcima (procfs). Datotečni sustav nije isto što i registry. <br />
<br />
<br />
<br />
== Aspekti datotečnih sustava ==<br />
<br />
<br />
Većina datotečnih sustava koristi neki fizički medij za organizaciju podataka i njihove specifične metode pohrane, koji podatke zapisuju u niz sektora određene specifične minimaln duljine. Ti sektori su neka potencija broja dva (512 bajta, 1,2, ili 4 kilobajta su najčešći). Dakle, najmanji zauzeti prostor na mediju je veličine tog sektora, iako je sam podatak možda kraći. <br />
Datotečni sustav je odgovoran za organizaciju tih sektora u direktorije ili datoteke, praćenje koji su sektori iskorišteni za koje podatke i koji još uvijek nisu iskorišteni nizašto. <br />
Većina datotečnih sustava adresira podatke u jedinicama fiksne veličine koj ise zovu klasteri (clusters) ili blokovi (blocks), a koji su definirani određenim brojem sektora (najčešće 1-64). Ovo je specifično najmanja veličina koja će se iskoristiti na disku za zapis podatka. Datotečni sustav ne treba koristiti direktno neki medij za pohranu podataka, već može biti korišten da organizira i prikazuje bilo koje podatke, bez obzira da li bili pohranjeni trajno ili dinamičke prirode (procfs ili generalno virtualni datotečni sustavi).<br />
<br />
<br />
== Ime datoteke ==<br />
<br />
<br />
Ime datoteke je ime koj se pridodaje nekom podatku kako bi se osigurala lokacija tom podatku u računalovoj memoriji. Bez obzira da li datotečni sustav koristi fizički medij pohrane ili ne, koristi se nekakva struktura direktorija koja asocira imena sa datotekama, tipično spajajući ime sa nekakvim indeksom u internoj bazi podataka poput FAT datotečnog sustava u DOS-u i Win 9X, ili putem inoda (inodes) i Unix baziranim datotečnim sustavima. <br />
Struktura direktorija može biti "ravna" (nema poddirektorija), ili može imati hijerarhijski sustav u kojem svaki direktoriji može imati i subdirektorije. U nekim datotečnim sustavima imena su strukturirana sa specijalnom sintaksom za ekstenzije i verzije. U drugima, imena su jednostavni nizovi, a metapodatci se pohranjuju negdje drugdje. <br />
<br />
<br />
== Meta-podatci ==<br />
<br />
<br />
Meta-podatci su ostali podatci asocirani sa određenom datotekom ili direktorijem. Duljina ovih podataka može biti pohranjena u nekom broju blokova ili kao fiksan duljina u bajtima. Primjeri ovih podatak su vrijeme kada je datoteka napravljena, kada je zadnji put modificirana, kada su sami meta-podatci mijenjani, tip pohranjenog podatka, korisnička prava nad tim podatcima (korisnik, grupa, čitaj/piši/izvršavaj – rwx). <br />
<br />
U naprednim datotečnim sustavima poput NTFS, XFS, ext3/ext4, neke verzije UFS i HFS+ se mogu definirati proizvoljni meta-podatci koristeći proširene datotečne atribute. Ova podrška je implementirana u Linux, FreeBSD i Mac OS X operacijskim sustavima i dozvoljava da se ti produljeni meta-podatci asociraju sa datotekom na sistemskoj razini. Primejr ovih podataka su autorstvo dokumenta, tip enkodiranja znakovlja (UTF, iso1440, ...) ili checksum (podatak koji govori o integritetu podatka) <br />
<br />
== Tipovi datotečnih sustava ==<br />
<br />
Datotečni sustavi mogu biti klasificirani kao diskovni datotečni sustavi, mrežni datotečni sustavi i datotečni sustavi za specijalne potrebe.<br />
<br />
== Diskovni datotečni sustavi ==<br />
<br />
Diskovni datotečni sustav je onaj dizajniran za spremanje podataka na fizički uređaj za pohranu, najčešće tvrdi disk (koji može ali ne treba biti direktno povezan sa računalom). Tipovi ovakvih datotečnih sustava su FAT(FAT12, FAT16, FAT32, exFAT), NTFS, HFS, HPFS, UFS, ext2, ext3, etx4, btrfs, XFS, ZFS, JFS, reiserfs, iso9660, ODS-5, UDF,... Neki datotečni sustavi imaju "journaling", sustav koji osigurava integritet podataka u slučaju nepravilnog/nasilnog gašenja diska (tipično uslijed prekida dovoda struje). Journaling se može najlakše opisati kao vođenje dnevnika o tome što se radi sa svrhom osigurvanje konzistentnosti zapisa. <br />
Iso9660 i UDF (Universal disk format) su dva najčešća datotečna sustava na CD i DVD uređajima. Mount Rainier je novija ekstenzija za UDF koji podržava Linux 2.6.*.* kernel i Windwos Vista, a koji omogućuje višestruku pisanje (piši-briši) na DVD na sličan način na koji je bilo moguće sa floppy diskovima. <br />
<br />
<br />
== Mrežni datotečni sustavi ==<br />
<br />
Mrežni datotečni sustav je fs koji služi kao klijent za pristupanje udaljenim uređajima preko mreže ili na serveru. Primjeri ovakvih datotečnih sustav su NFS, AFS i SMB. <br />
<br />
== Datotečni sustavi za specijalne namjene ==<br />
<br />
Datotečni sustavi za specijalne namjene je praktično bilo koji operacijski sustav koji nije mrežni fs ili diskovni fs. Ovo uključuje fs gdje su podatci dinamički organizirani od strane aplikacije sa namjerom komunikacije između računalnih procesa ili privremenih podataka. <br />
Ovakvi datotečni sustavi se najčešće koriste od OS-a koji su veoma datotečno orijentirani poput Linux/UNIX-a. Primjer je /proc koji daje pristup informacijama o procesima u računalu i ostalim podatcima o operacijskom sustavu i sistemu.<br />
<br />
Svemirske sonde namijenjene svemirskim sondama u misijama veoma daleko od Zemlje, poput Voyager I i II koriste digitalni tračni datotečni sustav. Većina modernih sondi koristi "Real Time" Operacijske Sustave i datotečne sustave ili RTOS slične sustave. Mars roveri su primjer RTOS datotečnog sustava koji je implementiran na flash memoriji. <br />
<br />
== Datotečni sustavi na UNIX baziranim operacijskim sustavima ==<br />
<br />
UNIX-oidni operacijski sustavi koriste virtualne datotečne sustave, što znači da su svi podatci prikazani pod jednom jedinstvenom hijerarhijom. Ovo znači da postoji jedan root direktorij (najčešće označen sa / ) i svaki je podatak lociran negdje ispod tog direktorija, ukljućujući i podatci sadržani od drugih datotečnih sustava). UNIX-oidi mogu koristiti RAM ili mrežne resurse kao svoj root direktorij. <br />
<br />
UNIX-oid pridodaju ime za svaki uređaj, koji se prikazuje kao najobičnija datoteka (primjerice /dev/hdb4 /dev/dsp /dev/random /dev/eth0), ali to nije način na koji se pristupa tim uređajima. Da bi se sadržaj nekog uređaja prikazao, OS mora biti informiran o tome gdje da prikaže sadržaj tog uređaja. Ovaj proces se zove montiranje (korištenje naredbe mount). Primjerice, da se pristupi CD-ROM ili DVD uređaju, prvo je nužno reći OS-u "Uzmi datotečni sustav sa CD-ROM-a i prikaži ga u tom-i-tom direktoriju). <br />
Primjer <br />
montiraj DVD uređaj /dev/sr0 u /media/cdrom0 <br />
<br />
/media direktorij postoji na većini UNIX-odnih OS-a, dakle, uređaja privremene i izmjenjive prirode. <br />
<br />
UNIX-oidni OS-i uključuju programe i alate koji pomažu u montiranju uređaja i koji pružaju dodatne mogućnosti manipulacije. <br />
<br />
#U mnogim situacijama datotečni sustavi osim / se moraju montirati prilikom pokretanja računala (primjerice kada je /home na drugoj particiji ili disku). Zbog toga postoji datoteka fstab koja se nalazi u direktoriju /etc i u kojoj su definirani parametri montiranja.<br />
#Suprotno od točke iznad, neki datotečni sustavi se ne trebaju montirati prilikom pokretanja računala ili to nije poželjno. Ovakve opcije se isto definiraju u fstab.<br />
<br />
== Mjerne jedinice memorije ==<br />
<br />
Da bi mogli izmjeriti količinu podataka koju pohranjujemo, prenosimo ili obrađujemo, zgodno je uvesti mjerne jedinice pomoću kojih si možemo predočiti količinu podataka.<br />
<br />
===Osnovne mjerne jedinice===<br />
Budući da današnja računala digitalna, ona obrađuju podatke koji su zabisani u obliku [[Binarni brojevi|binarnih brojeva]]. Budući da binarni brojevi imaju samo dvije znamenke (0 i 1), svaku znamenku nazivamo '''bit''' (od engleskog ''BInary Digit''). Prva digitalna računala su podatke obrađivala u "paketima" po 8 bita, pa je stoga za skupinu od 8 bita uvriježen naziv '''byte'''<br />
(čitaj '''bajt''').<br />
<br />
===Izvedene mjerne jedinice===<br />
====Tradicionalne mjerne jedinice====<br />
Ubrzo su računala imala mogućnost obrađivati veće količine podataka, a razvijala se i tehnologija pohrane podataka, te je postalo moguće obrađiavti i pohranjivati više tisuća bajtova. Bilo je potrebno uvesti novu mjernu jedinicu. Tada je uveden ''kilobajt'' (kB). Kilobajt je u početku predstavljao 1000 bajtova, no to se je pokazalo vrlo nespretnim jer je otežavalo preračunavanje prvim računalima. Naime, računalima je puno lakše raditi s brojevima koji su cjelobrojna potencija broja 2. Zato je ubrzo kilobajt definiran kao 1024 (2<sup>10</sup>) bajtova. Ubrzo su uvedeni megabajt (1 MB = 2<sup>20</sup> bajtova) i gigabajt (1 GB = 2<sup>30</sup> bajtova).<br />
====Nove ISO/IEC mjerne jedinice====<br />
Krajem 20. stoljeća, nakon velike popularizacije računala, sve više ljudi su zbunjivale tradicionalne mjerne jedinice za količinu podataka. Naime, prefiks ''kilo'' predstavlja 1000, odnosno 10<sup>3</sup>, ''mega'' 10<sup>6</sup>, ''giga'' 10<sup>9</sup> itd. Zato nije smjelo biti iznimki u značenju tih prefiksa, tj. 1 kB MORA predstavljati 1000 bajtova, a ne 1024. Zbog toga je u siječnju 1999. godine Međunarodna elektrotehnička komisija (IEC) uvela binarne prefikse za veće količine podataka. Tako je kilobajt ostao predstavljati 1000 bajtova, a 1024 bajta predstavlja 1 ''kibibajt'' (kratica od ''kilobinary''). Slijedi pregled izvedenih mjernih jedinica za količinu podataka:<br />
<br />
{|align="center" border="1" cellspacing="0" cellpadding="3" class="wikitable"<br />
|-<br />
!colspan="4"|binarna jedinica<br />
!colspan="4"|dekadska jedinica<br />
!colspan="3"|omjer i razlika<br />
|-<br />
! Ime<br />
! Simbol<br />
! <br />
!<br />
! Ime<br />
! Simbol<br />
! <br />
!<br />
! Binarna ÷ Dekadska jedinica<br />
! Dekadska ÷ Binarna jedinica<br />
! Razlika u postotcima<br />
|-align="center"<br />
| kibibajt<br />
| KiB<br />
|align="right"| 2<sup>10</sup> B<br />
| align="right"| 1,024 B<br />
| kilobajt<br />
| kB<br />
|align="right"| 10<sup>3</sup> B<br />
|align="right"| 1,000 B<br />
| 1.024<br />
| 0.976<br />
| +2.4% ili -2.3%<br />
|-bgcolor="#ffff99" align="center"<br />
| mebibajt<br />
| MiB<br />
|align="right"| 2<sup>20</sup> B<br />
|align="right"| 1,048,576 B<br />
| megabajt<br />
| MB<br />
|align="right"| 10<sup>6</sup> B<br />
|align="right"| 1,000,000 B<br />
| 1.049<br />
| 0.976<br />
| +4.9% ili -4.6%<br />
|-align="center"<br />
| gibibajt<br />
| GiB<br />
|align="right"| 2<sup>30</sup> B<br />
|align="right"| 1,073,741,824 B<br />
| gigabajt<br />
| GB<br />
|align="right"| 10<sup>9</sup> B<br />
|align="right"| 1,000,000,000 B<br />
| 1.074<br />
| 0.931<br />
| +7.4% ili -6.9%<br />
|-bgcolor="#ffff99" align="center"<br />
| tebibajt<br />
| TiB<br />
|align="right"| 2<sup>40</sup> B<br />
|align="right"| 1,099,511,627,776 B<br />
| terabajt<br />
| TB<br />
|align="right"| 10<sup>12</sup> B<br />
|align="right"| 1,000,000,000,000 B<br />
| 1.100<br />
| 0.909<br />
| +10.0% ili -9.1%<br />
|-align="center"<br />
| pebibajt<br />
| PiB<br />
|align="right"| 2<sup>50</sup> B<br />
|align="right"| 1,125,899,906,842,624 B<br />
| pentabajt<br />
| PB<br />
|align="right"| 10<sup>15</sup> B<br />
|align="right"| 1,000,000,000,000,000 B <br />
| 1.126<br />
| 0.888<br />
| +12.6% ili -11.2%<br />
|-bgcolor="#ffff99" align="center"<br />
| eksbibajt<br />
| EiB<br />
|align="right"| 2<sup>60</sup> B<br />
|align="right"| 1,152,921,504,606,846,976 B<br />
| eksabajt<br />
| EB<br />
|align="right"| 10<sup>18</sup> B<br />
|align="right"| 1,000,000,000,000,000,000 B<br />
| 1.153<br />
| 0.867<br />
| +15.3% ili -13.3%<br />
|-align="center"<br />
| zebibajt<br />
| ZiB<br />
|align="right"| 2<sup>70</sup> B<br />
|align="right"| 1,180,591,620,717,411,303,424 B<br />
| zetabajt<br />
| ZB<br />
| 10<sup>21</sup> B<br />
|align="right"| 1,000,000,000,000,000,000,000 B<br />
| 1.181<br />
| 0.847<br />
| +18.1% ili -15.3%<br />
|-bgcolor="#ffff99" align="center"<br />
| jobibajt<br />
| YiB<br />
|align="right"| 2<sup>80</sup> B<br />
|align="right"| 1,208,925,819,614,629,174,706,176 B<br />
| jotabajt<br />
| YB<br />
|align="right"| 10<sup>24</sup> B<br />
|align="right"| 1,000,000,000,000,000,000,000,000 B<br />
| 1.209<br />
| 0.827<br />
| +20.9% ili -17.3%<br />
|}<br />
<br />
<br />
''Primjer:'' 300&nbsp;GB (300&times;10<sup>9</sup> B) ≅ 279.4&nbsp;GiB (279.4&times;2<sup>30</sup> B)<br />
<br />
<br />
==Izvori==<br />
[http://en.wikipedia.org/wiki/Filesystem]<br />
<br />
--Shrike 14:44, 14. ožujka 2011. (UTC)</div>Shrikehttp://wiki.open.hr/w/index.php?title=Backup&diff=11087Backup2011-03-29T20:30:03Z<p>Shrike: </p>
<hr />
<div>U IT industriji, backup (sigurnosna kopija) ili proces backupa se odnosi na kopije ili kopiranje podataka sa svrhom da se iz tih kopija mogu vratiti podatci u slučaju kada se originali oštete i postanu nedostupni. <br />
Backup ima dvije različite svrhe. Primarna svrha je povratak podataka u slučaju gubitka podataka, bilo slučajnim biranjem ili korupcijom podataka. Korupcija i gubitak podataka je čest slučaj, stoga bi bilo mudro raditi backup.<br />
Sekundarna svrha backupa je vratiti podatke iz nekog povijesnog trenutka unutar ograničenja koja je postavio korisnik tijekom definiranja backup sheme (koliko često se vrši backup, koji tip backupa). Iako backup često prezentira jednostavan način rješavanja katastrofe, a koji svakako treba biti dio rješavanja problema katastrofalnih slučaja, sam za sebe backup se ne bi trebao smatrati jedinim rješenjem. <br />
<br />
Nisu svi backup sustavi i/ili backup aplikacije sposobne rekonstruirati računalni sustav ili druge kompleksnije konfiguracije poput clustera, servere sa bazama podataka isključivo vraćanjem podataka iz kopija. Budući da backup sustav sadržava barem jednu kopiju svih podataka koje vrijedi sačuvati, veličina potrebnog prostora je često pozamašna. Organiziranje i manipulacija procesa backupa je stoga komplicirano, pa je često nužno imati model označavanja i katalogiziranja samih backupa, kao i odabira medija na koji će se vršiti spremanje sigurnosnih kopija. Postoje također i mnogobrojne metode katalogiziranja i spremanja fizičkih medija kako bi se osigurala redundancija, sigurnost podataka i portabilnost. <br />
<br />
Prije nego što se podatci pošalju prema lokaciji za pohranu, moraju se selektirati, ekstrahirati i manipulirati. Postoje mnoge tehnike optimizacije za navedene procedure backupa. To znači da između ostaloga postoje metode optimizacije za otvorene datoteke (one kojima netko u trenutku backupa manipulira), datoteke koje se konstantno obnavljaju, kompresija i enkripcija podataka, kao i de-duplikacija. Izrazito je bitno prepoznati i klasificirati ljudski faktor u procesu backupa i shemi njegovog izvođenja. Konkretno, izrazito je bitno da se backup vrši automatski putem neke skripte, a ne ručno. Razlog tome je što ljudi često naprave prvi i drugi backup redovno, a onda zaboravljaju raditi backup ili im se ne da više. Tada se negdje dogodi problem i ispadne da je zadnji backup napravljen prije 6-12 mjeseci i da je efektivno beskoristan. <br />
<br />
== Medij, baza backup sustava ==<br />
=== Modeli repozitorija podataka ===<br />
<br />
Svaka backup strategija započinje sa konceptom repozitorija podataka. Podatci koji trebaju biti sigurnosno kopirani, trebaju biti pohranjeni na neki način i trebaju biti bar na nekoj razini organizirani. Može biti jednostavno kao komad papira sa popisom svih medija na koji su se pohranile sigurnosne kopije (kazete, CD/DVD, flash memorija,...) i datuma kada su napravljene. Moguće je napraviti i računalni indeks, katalog ili relacijsku bazu. Različiti modeli imaju različite prednosti i mane. Ovo je povezano sa odabirom rotacijske sheme backupa. <br />
<br />
'''Nestrukturirani'''<br />
Nestrukturirani repozitorij može biti jednostavan niz disketa, kazeta ili CD-R/DVD-R mediaj sa minimalnom informacijom o tome što se backupiralo ili kada. Ovo je najlakše za implementirati, ali nije vjerojatno da će se osigurati visoka razina zaštite podataka. Duboko je preporučeno zaobilaženje optičkih medija za backup. Jest jeftino, ali se čitljivost tih medija može kvalitetno održati samo par mjeseci. Šanse da će te uspjet pročitati 100% podataka sa DVD-a starog godinu dana je minimalna. <br />
<br />
'''Puni + inkrementalni'''<br />
Puni + inkrementalni repozitorij cilja prema realnoj pohrani nekoliko verzija izvornih podataka. Prvo se napravi puni backupa svih podataka. Nakon toga se rade inkrementalni backup. Postoji više verzija inkrementalnih backupa, ali je svima cilj da se kopira samo manji dio podataka (u usporedbi sa puno veličinom sveukupne veličine backupa). Inkrementalni backup kopira samo ono što se promijenilo od zadnjeg backupa. Restoracija sveukupnog sustava u odnosu na određenu točku vremena zahtijeva locireanje punog backupa i svih inkrementalnih backupa od trenutka punog backupa do željenog trenutka. <br />
<br />
VAŽNO!!! Različite implementacije koriste različitu nomenkalturu koja je nekada kontradiktorna. <br />
<br />
'''Diferencijalni backup'''<br />
Diferencijalni backup kopira datoteke koje su napravljene ili promijenjena nakon zadnjeg punog backupa, ali u stvarnosti ne označava podatke kao backupirane (ne miče oznake arhive). Ukoliko se radi diferencijalni backup, za potrebe povratka izgubljenih podataka je nužno imati zadnji puni backup i zadnji diferencijalni backup. <br />
<br />
'''Reverzna delta'''<br />
Reverzni delta sustav čuva razlike između trenutne verzije sustava i prošle verzije. Reverzni delta backup počinje sa normalnim punim backupom, nakon toga se u pravilnim vremenskim intervalima sinkronizira između backup verzije i trenutne verzije (spremaju se i podatci potrebni za rekonstrukciju starije verzije). Ovo se može napraviti korištenjem hard linkova ili binarnih različitosti (binary diffs). Ova metoda jako dobro funkcionira jako dobro za velike, sporo mijenjajuće setove podataka. <br />
<br />
'''Kontinuirana zaštita podataka'''<br />
Umjesto periodičkih backupa, sustav trenutno pravi dnevnik svake promjene na matičnom sustavu. Ovo se obično radi kopiranjem na razini byta i blokova, to jest razlike u istima, umjesto u razlikama na razini datoteka. Razlika od klasičnog zrcaljenja je da se drži dnevnik promjena što čini mogućim restoraciju starijeg stanja od najnovijeg. Zrcaljenje drži podatke samo o trenutnom stanju, što znači da se slučajno izbrisana datoteka ne može povratiti, dok se u slučaju kontinuirane zaštite podataka može. <br />
<br />
'''Puni backup sustava'''<br />
Ovaj tip backupa je dizajniran da se omogući oporavak/restoracija čitavog sustava na "goli metal", bez prethoden prisutnosti ikakvog operaccijskog sustava, aplikacija i podataka. Većina korisnika shvaća da će backup spriječiti "podatke" da se izgube. Trošak potpune restoracije sustava je u satima koji su potrebni za ponovnu izgradnju sustava do trenutka vraćanja zadnjeg backupa (trenutka kada je sustav spreman za ponovno korištenje). Dakle, backup punog sustava radi sliku kompletnog računala, te se potom može vratiti natrag na računalo relativno brzo i korisnik može nastaviti koristiti komp. <br />
<br />
===Medij pohrane===<br />
Bez obzira na to koji sustav se koristi za backup, potrebno ga je pohraniti na određeni medij. Ovdje ćemo prodiskutirati te medije.<br />
<br />
'''Magnetska traka'''<br />
Magnetske trake je dugo vremena bio najčešće korišteni medij pohrane velike količine podataka, backupa, arhiviranja i razmjene. Razlog tome je što je tračni sustav imao nekoliko puta bolji odnos kapaciteta/cijene u usporedbi sa čvrstim diskom, što se u zadnje vrijeme radikalno promijenilo. Postoji mnoštvo formata od kojih je mnogo vlasničkih formata ili specifični za određena tržišta poput mainframea ili specifičnih verzija osobnih računala. Traka je medij koji zahtijeva sekvencijalno pristupanje podatcima, što znači da unatoč tome što je vrijeme pristupa podatcima loše, vrijeme kontinuiranog pisanja ili čitanja može biti jako brzo. Neki novi tračni pogoni su brži i od modernih čvrstih diskova. Principijelna prednost trake je u tome što se koristila u ove svrhe desetljećima (bitno dulje od bilo koje alternative) što znači da su karakteristike medija veoma poznate. Ovo je KRITIČNO za svaki backup i arhivu; imati povjerenje u mediji i znati kako se ponaša za 10,20,30 ili n godina je sada nepoznato u slučaju mnogih modernih medija. <br />
<br />
'''Čvrsti disk'''<br />
Odnos kapaciteta/cijene za čvrste diskove se bitno poboljšao u zadnje vrijeme, što ga čini vrlo konkurentnim magnetskim trakama kao mediju pohrane za backup. Glavne prednosti su niska vremena pristupa, dostupnost, kapacitet i lakoća korištenja. Eksterni diskovi se mogu priključiti preko SCSI, USB, FireWire ili eSATA sučelja; alternativno se može poslužiti i mrežnim metodama poput Etherneta, iSCSI ili Fiber Channel. Neki disk bazirani sustavi omogućuju deduplikaciju podataka koja može dramatično smanjiti potrebnu količinu prostora koju zahtijevaju dnevni ili tjedna backup. Glavne mane čvrstih diskova su da ih se lagano ošteti, pogotovo u transportu i da je njihova stabilnost podataka na duge staze (desetljeća) upitna. <br />
<br />
'''Optički mediji'''<br />
Optički mediji su mediji poput blue-ray, CD ili DVD diskova. Blue-ray diskovi su veoma povećali količinu podataka koju je moguće zapisati na jedan disk. Sustavi koji zapisuju svoje podatke na blu ray mogu pohraniti masivne količine podataka te su cjenovno konkurentniji čvrstim diskovima ili tračnim pogonima. <br />
Neki optički sustavi pohrane imaju mogučnost katalogizacije podataka bez ljudske intervencije, što omogućuje dulji integritet podataka. Moguće je koristiti CD-R/RW ili DVD-R/RW medija koji su jeftiniji i univerzalniji od blue ray diskova. Prednosti -R medija su to što se podatci ne mogu mijenjati i manipulirati. Preporuka je ne koristiti ove medije kao metodu pohrane podataka jer su se pokazali kao nepouzdani. Ukoliko je iz nekog razloga nužno koristiti optički mediji kao backup, koristite DVD-RAM. <br />
<br />
'''Floppy disk ili diskete'''<br />
Tijekom '80 i ranih '90, mnogi korisnici PC-a su koristili diskete kao mediji pohrane za backup. Maleni kapacitet od 1.44 MB čini diskete nepopularnim i zastarjelim medijem, koji uz to ima i visoku osjetljivost. <br />
<br />
'''Mediji bez pokretnih dijelova (solid state)'''<br />
Poznatije kao flash memorija, USB stickovi, SSD diskovi i slično. Ovi uređaji su dosta skupi u odnosu na to koliki kapacitet nude (loš odnos cijene/kapaciteta), ali nude vrhunsku portabilnost i otpornost na fizički transport i probleme oko istog. <br />
<br />
'''Udaljeni backup'''<br />
Sa širenjem širokopojasnog interneta, backup na udaljene servere postaje sve popularniji. Backup na udaljene servere štiti od najgorih scenarija poput poplave, potresa, požara, rata i ostalih nepogoda koje bi uništile sve lokalne backupe ili one u geografskoj blizini. Ipak, postoji niz loših strana ovome pristupu. Prvo, brzine interneta su tipično bitno sporije od brzina prijenosa na razne fizičke medije, pogotovo to što su brzine uploada tipično bitno niže od downloada što čini backup izuzetno sporim. Ovo čini ovaj tip backupa realističnim samo za visoko bitne podatke kojih nema puno. <br />
Drugi problem je povjerenje u firmu koja čuva vaše podatke, to jest da neće proslijediti vaše podatke trećim osobama. Ovaj problem se može riješiti enkripcijom podataka prije slanja. U konačnici firma koja čuva vaše podatke mora imati lokalno riješene problem pohrane tih podataka koji se svode na tradicionalne metode, što znači da je ova metoda pogodna samo za osiguravanje da se najbitniji podatci ne izgube u slučaju kataklizmi.<br />
<br />
===Upravljanje repozitorijima podataka===<br />
<br />
Bez obzira na model repozitorija podataka ili medija pohrane podataka koji se koristi za backup, potrebno je odrediti balans između pristupačnosti, sigurnosti i cijene. Ove metode nisu međusobno isključujuće i često se kombiniraju kako bi se ispunile potrebe sustava. Kombinacija čvrstog diska kao buffera koji šalje podatke na tračni pogon je primjer ove suradnje. <br />
<br />
'''On-line'''<br />
Ne, ovo nije preko interneta. Riječ je o medijima poput hard diska koji su konstantno priključeni na sustav i na koje se može počet pisati proizvoljno, a samim time i vratiti podatke u milisekunama. Ovo je veoma zgodna i brza metoda, ali relativno skupa. Problemi su i slučajna ili namjerna brisanja podataka. <br />
<br />
'''Near-line'''<br />
Ovaj mehanizam je manje pristupačan i jeftiniji od on-line medija, ali je još uvijek koristan za backup. Dobar primjer je repozitoriji magnetskih traka koji ima vrijeme pristupa podatcima u sekundama ili minutama. Tipično je u ovaj sustav uključen i mehanički uređaj koji stavlja kazete u računalo i brine se o lokaciji svakog pojedinog medija. Generalno govoreći je sigurnost na istoj razini kao i on-line medij. <br />
<br />
'''off-line'''<br />
Off-line sustavi zahtijevaju direktnu ljudsku intervenciju kako bi se pristupilo mediju i izvršio backup. Ovo se svodi na guranje kazete, optičkog medija ili nekog drugog u računalo, spajanje kablova i fizičko arhiviranje i traženje potrebnih elemenata. Budući da su ovako mediji nedostupni bilo kojem računalu, imuni su na čitave klase problema prisutnih u on-line sustavima. Vrijeme pristupa podatcima ovisi o tome da li su mediji u fizičkoj blizini računala koji se trebaju backupirati. <br />
<br />
'''Zaštita udaljenih podataka'''<br />
Kako bi zaštitili podatke od lokalnih problema, mnogi se odlučuju poslati backup na udaljenu fizičku lokaciju ili sef. Ovo može biti nešto između privatne kuće administratora ili sofisticirano poput bunkera otpornog na konvencionalno, kemijsko il imagnetsko oružje, tempearturno kontrolirano i visoko osigurano. Ovo također može biti udaljno, ali online (off-site RAID zrcaljenje). Takva replika ima ograničenu vrijednost kao backup i ne bi trebalo biti pobrkano sa off-line backupom. <br />
<br />
U slučaju kataklizme, podatci sami za sebe neće biti dovoljni za popravak. Potrebni su i računalni sustavi na koje će se sami podatci kopirati, kao i sva ostala infrastruktura i mreža. Neke organizacije imaju vlastite centre za ovakce slučajeve. Drugi uzimaju u podnajam treće strane, jer su takvi centri izuzetno skupa investicija. <br />
<br />
=== Selekcija i ekstrakcija podataka ===<br />
<br />
Uspješni baclup započinje izborom i ekstrakcijom koherentnih jedinica podataka koje zovemo datoteke. Datoteke su organizirane u datotečne sustave. Datoteke koje se aktivno modificiraju se zovu "live" ili "žive" i predstavljaju problem kod backupa. Korisno je sačuvati i meta-podatke koji opisuju računalo ili datotečni sustav čiju kopiju radimo. Odlučiti što pohraniti nije lagano kao što djeluje. Ukoliko se previše redundantnih podataka, dostupni kapacitet se previše brzo napuni, no ako se ne kopira sve postoji vjerojatnost da se neće kopirati kritični podatci ili informacije.<br />
<br />
'''Datoteke'''<br />
<br />
Datoteke se mogu jednostavno kopirati korištenjem alata poput `cp' ili `mv'. Ovo je najjednostavnije riješenje. Moguće je kopirati čitave datoteke ili samo dijelove. U slučaju da se kopiraju samo dijelovi, kopiraju se samo blokovi bajta koji su se promijenili. Ovakav sustav zahtijeva visoku sofistikaciju kod rekreiranja originalne datoteke. Primjer alata koji koriste ovu metodu je rsync. Rsync je u stanju bitno povećati protok podataka i održavati off-site backup u slučajevima gdje se događa mnogo malih promjena.<br />
<br />
'''Datotečni sustavi'''<br />
<br />
Filesystem "dump"<br />
Umjesto kopiranja unutar datotečnog sustava, kopiranje čitavog datotečnog sustava je jedna od alternativa. Ovo se isto tako zove i "raw" tj., slijepi backup particije. Proces tipično uključuje umount particije i pokretanje `dd'. Nek idatotečni sustavi poput XFS ili ZFS imaju ugrađene alate za dump i restore. Budući da se disk čita sekvencijalno i sa velikim međuspremnicima, ovakav backup je tipično mnogo brži od običnog kopiranja, pogotovo ako datotečni sustav sadrži mnogo malenih datoteka, dosta je fragmentiran ili skoro pun. <br />
<br />
'''Identifikacija promjena'''<br />
Neki datotečni sustavi čuvaju informaciju o datumu promjene i pristupa svake datoteke koje programi za backup koriste koa identifikaciju datoteke koje treba kopirati.<br />
<br />
'''Verzijski datotečni sustav'''<br />
Verzijski datotečni sustav drži podatke o svim promjenama nad datotekama i drži ih dostupnim korisniku. Generalno ovo čini dostupnim sve prijašnje verzie neke datoteke sve do trenutka stvaranja datotečnog sustava. Primjer je Wayback datotečni sustav na Linuxu.<br />
<br />
Ukoliko se vrši backup nad datotečnim sustavom, vjerojatnost da je neka datoteke otvorena za čitanje/pisanje je solidna. Ukoliko je datoteka otvorena, sadržaj na disku gotovo sigurno ne predstavlja ono što vlasnik žel ida predstavlja. Ovo je pogotovo istinito za razne baze podataka. Termin "fuzzy backup" se često koristi za opis backupa živih ili live podataka koji izgledaju kao da su prošli OK, no zapravo ne prezentiraju stanje koje je ikada postojalo na sustavu. Ovo je zato jer su se podatci promijenili od trenutka početka backupa podataka i njegovog kraja. U slučaju baza podataka pogotovo, fuzzy backup je beskoristan. <br />
<br />
'''Snapshot backup'''<br />
Snapshot je funkcija nekih sustava koji predstavljaju datotečni sustav "smrznut" u jednoj vremenskoj točci, često putem copy-on-write mehanizma. Efikasni način backupa živih podataka je da se privremeno zatvore, uzme snapshot i onda nastave normalne akcije i ponašanje. U tom trenutku se može izvršiti klasični backup. <br />
<br />
'''Backup otvorenih datoteka'''<br />
Mnoge aplikacije za backup imaju funkciju koje vrše operacije nad otvorenim datotekama. Neke jednostavno provjeravaju otvorenost i probaju kasnije u slučaju pozitivnog odgovora. Kada se pokušava razumjeti proces backupa otvorenih datoteka, mora se uzeti u obzir da backup velikih baza podataka može potrajati nekoliko minuta. U slučaju da backupa datoteka koje se koriste, vitalno je da čitavi backup reprezentira snapshot jednog trenutka čitave datoteke, a ne slijepu kopiju pročitanih bitova koji su se našli u tom trenutku sačuvani. Ovo je veliki problem kada se pokušava napraviti backup datoteka koje se konstantno mijenjaju. Datotke baze se moraju ili zaključati kako bi se spriječile promjene ili se mora implementirati metoda koja garantira da se originalni snapshot održi dovoljno dugo za procesiranje kopiranja, sve dok se promjene zadržavaju. Backup otvorene datoteke i prepisivanje preko stare verzije će učiniti te podatke jednostavno nedostupnima. NUŽNO je napraviti kopiju statične datoteke, ne otvorene koja se aktivno zapisuje tj modficira. <br />
Jedan od načina da se ovo zaobiđe je da se napravi hot backup, tj. Smrzne datoteka, kopira na odredište ali paralelno sa time se pravi log svih promjena nad datotekom/bazom i nakon kopiranja rekonstruira aktualno stanje putem loga. <br />
<br />
===Metapodatci===<br />
<br />
Nisu sve informacije pohranjene u obliku datoteka. Za točnu rekreaciju kompletnog sustava iz nule je potrebno imati informacije i o ovim ne-datotečnih podataka.<br />
<br />
'''Opis sustava'''<br />
Specifikacije sustava su nužne kako bi se dobila identična zamjena nakon katastrofe. <br />
'''Boot sektor'''<br />
Boot sektor se katkada može lakše rekreirati nego sačuvati. Ipak, ovo nije normalna datoteka i sustav se neće pokrenuti bez ovog sektora.<br />
'''Raspored particija'''<br />
Izgled originalnog diska, isto kao i particija i datotečnih postavki se također treba pravilno rekreirati .<br />
'''Meta-podatci datoteka'''<br />
Podatci o pravima, vlasniku, grupi ACL i ostali metapodatci se također trebaju sačuvati za eventualnu restoraciju originalnog okruženja. Meta-podatci operacijskog sustava se također moraju sačuvati, pogotovo konfiguracijske datoteke (fstab, sources.list, exports, grub.cfg,...). Ovo je veoma teško napraviti na Windowsu zbog registrya. <br />
<br />
==Manipulacija podatcima i optimizacija==<br />
Često je korisno ili nužno manipulirati podatcima koji se kpiraj uza backup kako bi se proces optimizirao. Ove manipulacije imaju prednosti poput ubrzavanja backupa, povećana sigurnost podataka, iskorištenost medija i smanjani zahtjevi za protočnost. <br />
<br />
'''Kompresija'''<br />
Razne metode se koriste kako bi se smanjili podatci koji se pohranjuju radi boljeg iskorištenja prostora. Na tračnim diskovima tipično postoji hardverska kompresija. Na Linuxu se tipično koristi zlib za kompresiju ili formati zip, lzo ili bz2. <br />
<br />
'''De-duplikacija'''<br />
U slučaju da se više sličnih sustava pohranjuje na isti medij, postoji veliak vjerojatnost da će mnoge datoteke biti identične čime se povećava redundancija sustava. Potrebno je napraviti samo jednu kopiju ovakve datoteke kao bi se moglo restaurirati bilo koji broj ostalih sustava koji koriste tu istu datoteku. Primjer je backup mailova korisnika u nekoj firmi, od kojih je mnogo identično jer su se slali većini unutar firme. Potrebno je sačuvati samo jednu kopiju maila, umjesto mnogo kopija jednog maila. Ova tehnika se može primijeniti na razini datoteka ili na razini blokova bajta, potencijalno rezultirajući u masivnoj uštedi prostora. Ukoliko se de-duplikacija vrši na klijentu sa kojeg se podatci kopiraju bit će masivno smanjeni zahtjevi za protočnosti veze koja se koristi za backup.<br />
<br />
'''Duplikacija'''<br />
Katkada se gotovi backup još jednom kopira na drugi i/ili drugačiji set medija. Ovo se radi zbog potencijalnog ubrzavanja restauriranja ili zbog prijenosa na sekundarnu lokaciju. <br />
<br />
'''Enkripcija'''<br />
Visoki kapacitet modernih medija je sigurnosni problem ukoliko se medij ukrade. Enkripcija podatka na ovim medijima smanjuje problem, no prouzročuje nove. Enkripcija je veoma CPU zahtjevna i usporava backup, a sigurnost je jedino toliko dobra koliko i baratanje dekripcijskim ključevima.<br />
<br />
'''Multipleksing'''<br />
Kada postoji više računala od medija na koje se pohranjuju podatci, mogućnost korištenja istog mediaj za više računala je veoma korisno<br />
<br />
'''Koraci'''<br />
Katkada je zgodno imati računalo specijalizirano za backup. Primjer je kada se koristi računalo na koje se šalju podatci za backup, a koje potom kopira podatke na trake i vrši ostale manipulacije po potrebi (npr. Enkripcija).<br />
<br />
==Upravljanje procesom backupa==<br />
<br />
Veoma je važno shvatiti da je backup proces koji se mora održavati dok god se stvaraju novi podatci i promjene. Individualne osobe ili organizacije sa jednim do miliona računala imaju potrebe i zahtjeve za backupom; unatoč tome što je skala drugačija, ciljevi i ograničenja su esencijalno identični. Također, oni koji vrše backup moraju znati da li su bili uspješni ili ne. <br />
<br />
=Ciljevi=<br />
'''Točka oporavka (Recovery point objective ili RPO)'''<br />
Točka u vremenu na koju će se vratiti infrastruktura kada se ponovno aktivira. Esencijalno, ovo je broj koraka unatrag koje će sustav iskusiti zbog restauracije sustava. Idealni RPO je točka odmah prije raspada sustava. Imati što recentniju verziju backupa znači povećati frekvenciju sinkronizacije između backup repozitorija i izvornih podataka. <br />
<br />
'''Vrijeme povratka ili Recovery time objective (RTO)'''<br />
Vrijeme potrebno između raspada sustava i ponovnog početka funkcija računala u svoje prijašnje svrhe. Dakle ,koliko vam je potrbeno popraviti sustav od kada je sve pošlo po zlu. <br />
<br />
'''Sigurnost podataka'''<br />
Sukladno sa ciljem da se osigura dostupnost podataka njihovim vlasnicima, mora se osigurati da oni koji nisu vlasnici podataka ne mogu doći do njih. Kada govorimo o ovome, nužno je osigurati podatke na način da ih ne uništi ili promijeni njihov sadržaj, tj da ne učini podatke različitim od onoga što vlasnik ima. <br />
<br />
===Ograničenja===<br />
Efikasna backup shema će uzeti u obzir ograničenja svake situacije i adekvatno ih adresirati. <br />
<br />
'''Backup window'''<br />
Prozor vremena kada se dozvoljava backup procesu da napravi potrebne radnje. Ovo je tipično vrijeme kada se malo stvari događa, obično u kasne noćne sate kako se ne bi interferrialo sa normalnim operacijama. Ukoliko se backup odulji van alociranog vremena, mora se odlučiti da li će biti korisnije prekinuti i nastaviti kasnije ili nastaviti.<br />
<br />
'''Utjecaj na performanse'''<br />
Sve backup sheme imaju određeni utjecaj na performanse sustava na kojem se vrši proces backupa. Primjerice, čvrsti disk koji se kopira ima veliki I/O koji usporava sve ostale procese na računalu, zauzima se protok podataka na mreži (LAN, WAN, Internet,...). U slučajevima većih ili čestih backupa se treba uzeti u obzir utjecaj na performanse i složiti raspored koji će imati minimalni utjecaj na kvalitetu korištenja računala za njegove normalne svrhe. <br />
<br />
'''Cijena hardvera, softvera i rada'''<br />
Svi tipovi medija imaju konačni kapacitet i stvarnu cijenu. Određivanje točnog odnosa između kapaciteta (kroz vrijeme) sa potrebama backupa je važan dio dizajna sheme backupa. Svaki backup proces ima zahtjeve za radom, ali vrlo kompleksne sheme imaju izrazito velike zahtje za ljudski mradom i intervencijom, što može, paralelno sa visokom cijenom backup softvera, bitno podići troškove.<br />
<br />
==Mitovi, savjeti i primjeri loše strategije==<br />
<br />
===Savjeti===<br />
<br />
#Što su podatci važniji, to je veća potreba za njihovim backupom i to bi se više trebal okoncentrirati na tu vrstu podataka i njihovu sigurnost.<br />
#Backup je jedino toliko koristan kao strategiaj restauracije. Za kritične sustave i podatke je nužno testirati proces povratka.<br />
#Imati kopije fizički blizu računala i sustava koji se backupiraju nije mudro, jer mnogo katastrofa može pogoditi čitavo okruženje u kojem se računalo nalazi (vatra, poplava, potres, HDZ,...)<br />
#Najbolje je imati automatizirani backup i to je zlatno pravilo. Ručni backup će se brzo zanemariti, što će biti jako veliki problem kada nešto pođe po zlu. <br />
#Backup se može raspast, pokvariti ili podatci biti oštećeni/korumpirani iz različitih razloga. Bitno je verificirati integritet backupiranih podataka<br />
#Višestruki backupi, na više medija i lokacija bi se trebali koristiti za sve kritične informacije.<br />
#Backupirane arhive bi se trebale sačuvati u otvoreni i standardnim formatima, pogotovo ako je cilj dugorčno čuvanje podataka ili arhiviranje. Ukoliko se drže podatci unutar zatvorenog tj vlasničkog softvera, može se dogoditi da taj isti softver više neće biti dostupan ili su se standardi promijenili te restauracija više nije moguća. <br />
#Ukoliko koristite metodu ručnog backupa, mudro bi bilo imati sekundarni sustav automatskog backupa.<br />
#Ukoliko čitate ovaj tekst kao informaciju za backup strategiju vlastite firme, prepustite posao nekome tko to ne treba. Bit će sigurnije za sve. <br />
<br />
===Primjeri===<br />
# 1996. tijekom požara u glavnoj zgradi Crédit Lyonnaisa, velike banke u Parizu, administratori sustava su trčali u zapaljenu zgradu kako bi uzeli backup kazete jer nisu imali venjsku kopiju. Kritični podatci i arhive su izgubljeni. <br />
# Privacy Rights Clearinghouse je dokumentirao 16 instanci ukradene ili izgubljenih traka (unutar velikih organizacija) u 2005 i 2006. Neke od firmi su Bank of America, Ameritrade (velika brokerska kuća), Citigroup i Time Warner. <br />
# 3. siječnja 2008, email server teliaSonera se raspao, riječ je o Nordijskoj telkomunikacijskoj firmi. Ustanovilo se da je zadnji iskoristivi backup bio 15. prosinca 2007, a za posljedicu su tisuće klijenata izgubile podatke. <br />
# 27. Veljače 2011. softverski bug u gmail-u je prouzročio 0.02% gubitka emailova korisnika. Emailovi su se uspješno restaurirali nekoliko sati nakon iz tračnog backupa. <br />
<br />
==Izvor==<br />
<br />
*[[http://en.wikipedia.org/wiki/Backup#Managing_the_backup_process]]</div>Shrikehttp://wiki.open.hr/w/index.php?title=Dokumentacija_CUPS&diff=11086Dokumentacija CUPS2011-03-29T20:27:42Z<p>Shrike: Nova stranica: CUPS je program koji služi za printanje sa računala i iz raznih programa, poput ovog sa kojeg upravo čitate ovaj tekst. CUPS konvertira opis stranice koji je dala vaša apliakcija …</p>
<hr />
<div>CUPS je program koji služi za printanje sa računala i iz raznih programa, poput ovog sa kojeg upravo čitate ovaj tekst. CUPS konvertira opis stranice koji je dala vaša apliakcija (npr. Stavi paragraf ovdje, nacrtaj liniju ondje, itd) nešto što vaš printer može razumijeti (jezik na kojem printer funkcionira) i onda ga, naravno, pošalje printeru da ispiše stranicu. <br />
<br />
Budući da svaki proizvođač printera radi stvari drugačije, printanje može biti komplicirano. CUPS čini sve u njegovoj mogućnosti kako bi sakrio ovu problematiku od krajnjeg korisnika kako bi se moglo koncentrirati na samo printanje, a ne KAKO printati. Generaln ogovoreći, jedini trenutak kada trebate išta znati o svome printeru je kada ga koristite po prvi puta, a čak i tada CUPS učini sve što je moguće kako bi sam shvatio što je više moguće. <br />
<br />
=Kako radi=<br />
<br />
Prvi put kada printate, CUPS stvori vezu kako bi pratio trenutni status printera (stanje, količina papira, tonera,...) i stranice koje se printaju. Većinom ova veza pokazuje direktno na vaš printer spojen direktno na računalo preko USB ili paralelnog porta, ali može biti riječ i o printeru spojenom na LAN mrežu, Internet ili može biti riječ o više printera podijeljenih po sustavima. Bez obzira o tome kako su spojeni do vašeg računala, svim aplikacijama i vama će biti prikazani na isti način. <br />
<br />
Svaki put kada se nešto printa, CUPS stvori "posao" koji sadrži vezu prema printeru na kojem se želi printati, ime dokumenta koji se printa i opis stranice. Nazivi su numerirani kao "queue-1, queue-2, ..." što vam omogućuje nadziranje stanja i zaustavljanje određenog "posla" ukolik ose primjeti greška. Kada CUPS dobije posao, odlučuje o najbolji set programa (filtera, drivera, portova i pozadinskih sustava) kako bi preve stranice u printabilni format te ih tek onda pošalje na ispis. <br />
<br />
Kada se sve isprinta, CUPS makne posao iz reda i krena na idući potencijalni posao koji ste možda predali. Postoji mogućnost obavijesti o tome kada je sve gotovo ili ukoliko je došlo do pogreške. <br />
<br />
=Konfiguracija=<br />
<br />
Otvorite ovaj link: http://localhost:631/admin<br />
<br />
Kliknite na "Add Printer" ili "Dodaj printer" ili "Dodaj pisač"; kada vas se zapita za šifru i ime, dajte podatke za `root' korisnika. Kada se printer doda, CUPS će vas pitati za defaultne postavke (veličina papira, itd). Napravite kakve promjene i modifikacije želite/trebate. Obavezno odaberite opciju 'Print test Page' da provjerite da je sve prošlo dobro.</div>Shrikehttp://wiki.open.hr/w/index.php?title=Wayland&diff=11085Wayland2011-03-29T17:02:56Z<p>Shrike: </p>
<hr />
<div>[[Datoteka:wayland-logo.png|right|]]<br />
<br />
Wayland je protokol grafičkog prikaza (display server) za Linux desktop i biblioteka koja implementira taj protokol. Ideja iza waylanda je da bude nasljednik X grafičkog sustava. Wayland omogućuje metodu kojom kompozitni upravljači prozora mogu direktno komunicirati sa aplikacijama, eliminirajući njihovu ovisnost o X, što im omogućuje direktnu komunikaciju sa grafičkim hardverom i ulaznim uređajima. Aplikacije renderiraju grafiku u vlastite međuspremnike, a Wayland server spaja te međuspremnike u konačnu sliku. Ovo je jednostavnije i efikasnije od korištenja kompoziting upravljačkih prozora preko X-a. <br />
<br />
<br />
<br />
==Povijest==<br />
<br />
Kristian Høgsberg, softverski inženjer koji radi na Linuxovom grafičkom sustavu je započeo rad na Waylandu kao hobi projekt u 2008 (u to je doba radio za Red Hat, a trenutno je u Intelu). Njegov raniji rad na X je uključivao AIGLX i sudioništvo u radu na DRI2. Njegovi zacrtani ciljevi su sustav u kojem "svaka sličica savršena, pod čime mislim da će svaka aplikacija biti sposobna kontroliranje renderinga dovoljno dobro da nikada nećemo vidjeti grafičke artefkate i precrtavanja." <br />
Wayland je slobodni softver, te je izdan pod GNU Lesser General Public License (LGPL) v2. Od studenog 2010, Wayland radi samo sa Open source driverima za Intel, AMD (prijašnji ATI) i Nvidia (nouveau) grafičke kartice. Nvidia nema namjeru niti planove podržavati Wayland u svojim vlasničkim driverima. <br />
<br />
==Planirana upotreba i prihvaćanje==<br />
'''MeeGo (2010-09-08)''' Intel radi na prebacivanju MeeGo na Wayland<br />
<br />
'''Ubuntu (2010-11-04)''' Mark Shuttleworth je najavio zamijeniti X sa Waylandom kao Ubuntuov primarni grafički server, kao i sa Unity sučeljem.<br />
<br />
'''Fedora (2010-11-09)''' Adam Jackson (ajax) je izjavio kako će Fedora najvjerojatnije koristiti Wayland po defaultu "...jer je riječ o odličnom izboru za mnoge stvari, a loši aspekti su zanemarivi unatoč strahu od kikiriki galerije." <br />
<br />
[[Datoteka:Wayland-demo.png|Izgled Waylanda u trenutnom stanju]]<br />
==Dizajn==<br />
<br />
Zadnjih godina, Linux grafika se pomaknula iz "brda redering sučelja koaj sva govore x serveru, a koji je u centru svemira" prema stavljanju Linux kernela u sredinu, sa "sustavima poput X i Wayland u kut". Ovo će biti bitno pojednostavljeni grafički sustav koji nudi veću fleksibilnost i bolje performanse.<br />
Høgsberg je mogao dodati ekstenziju na X kao što su mnogi drugi projekti učinili, ali je rađe odlučio " gurnuti X van kuršlusa između klijenta i hardvera" iz razloga koje je objasnio u svojem FAQ:<br />
<br />
Ono što je sada drugačije jest da se mnogo infrastrukture pomaknulo iz X ž<br />
servera u kernel (eng. memory management, command scheduling, mode <br />
setting) ili biblioteke (cairo, pixman, freetype,, fontconfig, pango,...) i mal oje <br />
toga ostalo što se mora izvršiti u centralnom serveru... [X server ima] izrazito <br />
mnogo funkcionalnosti koju moraš podržavati kako bi mogao tvrditi da <br />
"govoriš" X protokol, a ipak, nitko to neće koristiti. ...<br />
Ovo ukljućuje tablice kodova, rasterizaciju glifova i keširanje, XLFDove <br />
(ozbiljno, XLFD!). Također, čitavi API koji dozvoljava crtanje točkastih linija, <br />
poligona, dugih lukova i još mnogo najmodernije grafičke tehnologije iz 1980-<br />
ih. Za mnoge stvari smo supjeval idržati X.org server modernim odavanjem <br />
ekstenzija poput XrandR, XrendR i COMPOSITE... Sa Waylandom možemo <br />
maknuti X server i svu staru tehnologiju u opcionalnu sekciju. Doći do točke <br />
gdje je X server samo opcija za kompatibilnost umjesto rendering sustava će <br />
zahtijevati još dosta vremena, ali nikada se neće dogoditi ako ne planiram osa <br />
time. <br />
<br />
Wayland se sadrži od protokola (većinom gotovog) i nekog demonstracijskog koda. Trenutno, Wayland koristi OpenGL ES, umjesto tradicionalnog OpenGL-a. "Dugoročno će mo trebati odgovor za aplikacije koje zahtijevaju puni OpenGL, ali je problem u tome što libGL koristi GLX i sve X međuovisnosti." Projekt također razvija verzije za GTK+ i Qt koji renderiraj uza Wayland umjesto X. Većina aplikacija očekuje podršku za wayland kroz jednu od ovih biblioteka bez modifikacija unutar same aplikacije. <br />
Wayland trenutno ne podržava mrežnu transparentnost, ali možda hoće u budućnosti. <br />
<br />
== Kompatibilnost sa X serverom ==<br />
<br />
X11 aplikacije su podržane kroz X server, preko rootlesa, koji se pokreće kao Wayland klijent, iako trenutno podržava Intel X.org drivere. <br />
Qt aplikacije mogu mijenjati grafičke sustave poput X i Wayland tijekom izvođenja pomoću -platform CLI opcije. U siječnju 2011, podrška za Wayland je stavljena u Lighthouse granu upstream Qt repozitorija. <br />
U prosnicu 2010, GTK+ je dodao preliminarnu podršku kako bi se mogli mijenjati sustavi, citirajući "interesantne kombinacije su X11+wayland ili quartz+X11". U siječnju 2011, GTK Wayland pozadinski sustav je nadograđen da podržava višestruke kako bi podržavao višestruke pozdadinske sustave i pomaknut je u gdk-wayland-backend granu upstream GTK git repozitorija. <br />
<br />
== Razvoj ==<br />
<br />
Canonical Ltd., vlasnik Ubuntua, je unajmio Sama Spilsburya, glavnog Compiz razvijatelja. On je započeo micati Compiz ovisnosti za X u plugine. Ovo će učiniti lakšim omogućiti Compiz da postane Waylandov "display" server. Canonicial planira pomoći u portanju Compiza na OpenGL ES, što je trenutno osnovna preduvjet za Wayland display server. <br />
Kwin, KDE upravljač prozorima, je dodao podršku za OpenGL ES izlaz. Izići će sa KDE SC 4.7</div>Shrikehttp://wiki.open.hr/w/index.php?title=Datoteka:Wayland-demo.png&diff=11084Datoteka:Wayland-demo.png2011-03-29T17:01:53Z<p>Shrike: </p>
<hr />
<div></div>Shrikehttp://wiki.open.hr/w/index.php?title=Wayland&diff=11083Wayland2011-03-29T17:01:26Z<p>Shrike: </p>
<hr />
<div>[[Datoteka:wayland-logo.png|right|]]<br />
<br />
Wayland je protokol grafičkog prikaza (display server) za Linux desktop i biblioteka koja implementira taj protokol. Ideja iza waylanda je da bude nasljednik X grafičkog sustava. Wayland omogućuje metodu kojom kompozitni upravljači prozora mogu direktno komunicirati sa aplikacijama, eliminirajući njihovu ovisnost o X, što im omogućuje direktnu komunikaciju sa grafičkim hardverom i ulaznim uređajima. Aplikacije renderiraju grafiku u vlastite međuspremnike, a Wayland server spaja te međuspremnike u konačnu sliku. Ovo je jednostavnije i efikasnije od korištenja kompoziting upravljačkih prozora preko X-a. <br />
<br />
<br />
<br />
==Povijest==<br />
<br />
Kristian Høgsberg, softverski inženjer koji radi na Linuxovom grafičkom sustavu je započeo rad na Waylandu kao hobi projekt u 2008 (u to je doba radio za Red Hat, a trenutno je u Intelu). Njegov raniji rad na X je uključivao AIGLX i sudioništvo u radu na DRI2. Njegovi zacrtani ciljevi su sustav u kojem "svaka sličica savršena, pod čime mislim da će svaka aplikacija biti sposobna kontroliranje renderinga dovoljno dobro da nikada nećemo vidjeti grafičke artefkate i precrtavanja." <br />
Wayland je slobodni softver, te je izdan pod GNU Lesser General Public License (LGPL) v2. Od studenog 2010, Wayland radi samo sa Open source driverima za Intel, AMD (prijašnji ATI) i Nvidia (nouveau) grafičke kartice. Nvidia nema namjeru niti planove podržavati Wayland u svojim vlasničkim driverima. <br />
<br />
==Planirana upotreba i prihvaćanje==<br />
'''MeeGo (2010-09-08)''' Intel radi na prebacivanju MeeGo na Wayland<br />
<br />
'''Ubuntu (2010-11-04)''' Mark Shuttleworth je najavio zamijeniti X sa Waylandom kao Ubuntuov primarni grafički server, kao i sa Unity sučeljem.<br />
<br />
'''Fedora (2010-11-09)''' Adam Jackson (ajax) je izjavio kako će Fedora najvjerojatnije koristiti Wayland po defaultu "...jer je riječ o odličnom izboru za mnoge stvari, a loši aspekti su zanemarivi unatoč strahu od kikiriki galerije." <br />
<br />
[[Datoteka:Wayland-demo.png]]<br />
==Dizajn==<br />
<br />
Zadnjih godina, Linux grafika se pomaknula iz "brda redering sučelja koaj sva govore x serveru, a koji je u centru svemira" prema stavljanju Linux kernela u sredinu, sa "sustavima poput X i Wayland u kut". Ovo će biti bitno pojednostavljeni grafički sustav koji nudi veću fleksibilnost i bolje performanse.<br />
Høgsberg je mogao dodati ekstenziju na X kao što su mnogi drugi projekti učinili, ali je rađe odlučio " gurnuti X van kuršlusa između klijenta i hardvera" iz razloga koje je objasnio u svojem FAQ:<br />
<br />
Ono što je sada drugačije jest da se mnogo infrastrukture pomaknulo iz X ž<br />
servera u kernel (eng. memory management, command scheduling, mode <br />
setting) ili biblioteke (cairo, pixman, freetype,, fontconfig, pango,...) i mal oje <br />
toga ostalo što se mora izvršiti u centralnom serveru... [X server ima] izrazito <br />
mnogo funkcionalnosti koju moraš podržavati kako bi mogao tvrditi da <br />
"govoriš" X protokol, a ipak, nitko to neće koristiti. ...<br />
Ovo ukljućuje tablice kodova, rasterizaciju glifova i keširanje, XLFDove <br />
(ozbiljno, XLFD!). Također, čitavi API koji dozvoljava crtanje točkastih linija, <br />
poligona, dugih lukova i još mnogo najmodernije grafičke tehnologije iz 1980-<br />
ih. Za mnoge stvari smo supjeval idržati X.org server modernim odavanjem <br />
ekstenzija poput XrandR, XrendR i COMPOSITE... Sa Waylandom možemo <br />
maknuti X server i svu staru tehnologiju u opcionalnu sekciju. Doći do točke <br />
gdje je X server samo opcija za kompatibilnost umjesto rendering sustava će <br />
zahtijevati još dosta vremena, ali nikada se neće dogoditi ako ne planiram osa <br />
time. <br />
<br />
Wayland se sadrži od protokola (većinom gotovog) i nekog demonstracijskog koda. Trenutno, Wayland koristi OpenGL ES, umjesto tradicionalnog OpenGL-a. "Dugoročno će mo trebati odgovor za aplikacije koje zahtijevaju puni OpenGL, ali je problem u tome što libGL koristi GLX i sve X međuovisnosti." Projekt također razvija verzije za GTK+ i Qt koji renderiraj uza Wayland umjesto X. Većina aplikacija očekuje podršku za wayland kroz jednu od ovih biblioteka bez modifikacija unutar same aplikacije. <br />
Wayland trenutno ne podržava mrežnu transparentnost, ali možda hoće u budućnosti. <br />
<br />
== Kompatibilnost sa X serverom ==<br />
<br />
X11 aplikacije su podržane kroz X server, preko rootlesa, koji se pokreće kao Wayland klijent, iako trenutno podržava Intel X.org drivere. <br />
Qt aplikacije mogu mijenjati grafičke sustave poput X i Wayland tijekom izvođenja pomoću -platform CLI opcije. U siječnju 2011, podrška za Wayland je stavljena u Lighthouse granu upstream Qt repozitorija. <br />
U prosnicu 2010, GTK+ je dodao preliminarnu podršku kako bi se mogli mijenjati sustavi, citirajući "interesantne kombinacije su X11+wayland ili quartz+X11". U siječnju 2011, GTK Wayland pozadinski sustav je nadograđen da podržava višestruke kako bi podržavao višestruke pozdadinske sustave i pomaknut je u gdk-wayland-backend granu upstream GTK git repozitorija. <br />
<br />
== Razvoj ==<br />
<br />
Canonical Ltd., vlasnik Ubuntua, je unajmio Sama Spilsburya, glavnog Compiz razvijatelja. On je započeo micati Compiz ovisnosti za X u plugine. Ovo će učiniti lakšim omogućiti Compiz da postane Waylandov "display" server. Canonicial planira pomoći u portanju Compiza na OpenGL ES, što je trenutno osnovna preduvjet za Wayland display server. <br />
Kwin, KDE upravljač prozorima, je dodao podršku za OpenGL ES izlaz. Izići će sa KDE SC 4.7</div>Shrikehttp://wiki.open.hr/w/index.php?title=Wayland&diff=11082Wayland2011-03-29T17:01:08Z<p>Shrike: </p>
<hr />
<div>Wayland je protokol grafičkog prikaza (display server) za Linux desktop i biblioteka koja implementira taj protokol. Ideja iza waylanda je da bude nasljednik X grafičkog sustava. Wayland omogućuje metodu kojom kompozitni upravljači prozora mogu direktno komunicirati sa aplikacijama, eliminirajući njihovu ovisnost o X, što im omogućuje direktnu komunikaciju sa grafičkim hardverom i ulaznim uređajima. Aplikacije renderiraju grafiku u vlastite međuspremnike, a Wayland server spaja te međuspremnike u konačnu sliku. Ovo je jednostavnije i efikasnije od korištenja kompoziting upravljačkih prozora preko X-a. <br />
<br />
[[Datoteka:wayland-logo.png|right|]]<br />
<br />
==Povijest==<br />
<br />
Kristian Høgsberg, softverski inženjer koji radi na Linuxovom grafičkom sustavu je započeo rad na Waylandu kao hobi projekt u 2008 (u to je doba radio za Red Hat, a trenutno je u Intelu). Njegov raniji rad na X je uključivao AIGLX i sudioništvo u radu na DRI2. Njegovi zacrtani ciljevi su sustav u kojem "svaka sličica savršena, pod čime mislim da će svaka aplikacija biti sposobna kontroliranje renderinga dovoljno dobro da nikada nećemo vidjeti grafičke artefkate i precrtavanja." <br />
Wayland je slobodni softver, te je izdan pod GNU Lesser General Public License (LGPL) v2. Od studenog 2010, Wayland radi samo sa Open source driverima za Intel, AMD (prijašnji ATI) i Nvidia (nouveau) grafičke kartice. Nvidia nema namjeru niti planove podržavati Wayland u svojim vlasničkim driverima. <br />
<br />
==Planirana upotreba i prihvaćanje==<br />
'''MeeGo (2010-09-08)''' Intel radi na prebacivanju MeeGo na Wayland<br />
<br />
'''Ubuntu (2010-11-04)''' Mark Shuttleworth je najavio zamijeniti X sa Waylandom kao Ubuntuov primarni grafički server, kao i sa Unity sučeljem.<br />
<br />
'''Fedora (2010-11-09)''' Adam Jackson (ajax) je izjavio kako će Fedora najvjerojatnije koristiti Wayland po defaultu "...jer je riječ o odličnom izboru za mnoge stvari, a loši aspekti su zanemarivi unatoč strahu od kikiriki galerije." <br />
<br />
[[Datoteka:Wayland-demo.png]]<br />
==Dizajn==<br />
<br />
Zadnjih godina, Linux grafika se pomaknula iz "brda redering sučelja koaj sva govore x serveru, a koji je u centru svemira" prema stavljanju Linux kernela u sredinu, sa "sustavima poput X i Wayland u kut". Ovo će biti bitno pojednostavljeni grafički sustav koji nudi veću fleksibilnost i bolje performanse.<br />
Høgsberg je mogao dodati ekstenziju na X kao što su mnogi drugi projekti učinili, ali je rađe odlučio " gurnuti X van kuršlusa između klijenta i hardvera" iz razloga koje je objasnio u svojem FAQ:<br />
<br />
Ono što je sada drugačije jest da se mnogo infrastrukture pomaknulo iz X ž<br />
servera u kernel (eng. memory management, command scheduling, mode <br />
setting) ili biblioteke (cairo, pixman, freetype,, fontconfig, pango,...) i mal oje <br />
toga ostalo što se mora izvršiti u centralnom serveru... [X server ima] izrazito <br />
mnogo funkcionalnosti koju moraš podržavati kako bi mogao tvrditi da <br />
"govoriš" X protokol, a ipak, nitko to neće koristiti. ...<br />
Ovo ukljućuje tablice kodova, rasterizaciju glifova i keširanje, XLFDove <br />
(ozbiljno, XLFD!). Također, čitavi API koji dozvoljava crtanje točkastih linija, <br />
poligona, dugih lukova i još mnogo najmodernije grafičke tehnologije iz 1980-<br />
ih. Za mnoge stvari smo supjeval idržati X.org server modernim odavanjem <br />
ekstenzija poput XrandR, XrendR i COMPOSITE... Sa Waylandom možemo <br />
maknuti X server i svu staru tehnologiju u opcionalnu sekciju. Doći do točke <br />
gdje je X server samo opcija za kompatibilnost umjesto rendering sustava će <br />
zahtijevati još dosta vremena, ali nikada se neće dogoditi ako ne planiram osa <br />
time. <br />
<br />
Wayland se sadrži od protokola (većinom gotovog) i nekog demonstracijskog koda. Trenutno, Wayland koristi OpenGL ES, umjesto tradicionalnog OpenGL-a. "Dugoročno će mo trebati odgovor za aplikacije koje zahtijevaju puni OpenGL, ali je problem u tome što libGL koristi GLX i sve X međuovisnosti." Projekt također razvija verzije za GTK+ i Qt koji renderiraj uza Wayland umjesto X. Većina aplikacija očekuje podršku za wayland kroz jednu od ovih biblioteka bez modifikacija unutar same aplikacije. <br />
Wayland trenutno ne podržava mrežnu transparentnost, ali možda hoće u budućnosti. <br />
<br />
== Kompatibilnost sa X serverom ==<br />
<br />
X11 aplikacije su podržane kroz X server, preko rootlesa, koji se pokreće kao Wayland klijent, iako trenutno podržava Intel X.org drivere. <br />
Qt aplikacije mogu mijenjati grafičke sustave poput X i Wayland tijekom izvođenja pomoću -platform CLI opcije. U siječnju 2011, podrška za Wayland je stavljena u Lighthouse granu upstream Qt repozitorija. <br />
U prosnicu 2010, GTK+ je dodao preliminarnu podršku kako bi se mogli mijenjati sustavi, citirajući "interesantne kombinacije su X11+wayland ili quartz+X11". U siječnju 2011, GTK Wayland pozadinski sustav je nadograđen da podržava višestruke kako bi podržavao višestruke pozdadinske sustave i pomaknut je u gdk-wayland-backend granu upstream GTK git repozitorija. <br />
<br />
== Razvoj ==<br />
<br />
Canonical Ltd., vlasnik Ubuntua, je unajmio Sama Spilsburya, glavnog Compiz razvijatelja. On je započeo micati Compiz ovisnosti za X u plugine. Ovo će učiniti lakšim omogućiti Compiz da postane Waylandov "display" server. Canonicial planira pomoći u portanju Compiza na OpenGL ES, što je trenutno osnovna preduvjet za Wayland display server. <br />
Kwin, KDE upravljač prozorima, je dodao podršku za OpenGL ES izlaz. Izići će sa KDE SC 4.7</div>Shrikehttp://wiki.open.hr/w/index.php?title=Datoteka:Wayland-logo.png&diff=11081Datoteka:Wayland-logo.png2011-03-29T17:00:46Z<p>Shrike: </p>
<hr />
<div></div>Shrikehttp://wiki.open.hr/w/index.php?title=Wayland&diff=11080Wayland2011-03-29T17:00:26Z<p>Shrike: </p>
<hr />
<div>Wayland je protokol grafičkog prikaza (display server) za Linux desktop i biblioteka koja implementira taj protokol. Ideja iza waylanda je da bude nasljednik X grafičkog sustava. Wayland omogućuje metodu kojom kompozitni upravljači prozora mogu direktno komunicirati sa aplikacijama, eliminirajući njihovu ovisnost o X, što im omogućuje direktnu komunikaciju sa grafičkim hardverom i ulaznim uređajima. Aplikacije renderiraju grafiku u vlastite međuspremnike, a Wayland server spaja te međuspremnike u konačnu sliku. Ovo je jednostavnije i efikasnije od korištenja kompoziting upravljačkih prozora preko X-a. <br />
[[Datoteka:wayland-logo.png]]<br />
<br />
==Povijest==<br />
<br />
Kristian Høgsberg, softverski inženjer koji radi na Linuxovom grafičkom sustavu je započeo rad na Waylandu kao hobi projekt u 2008 (u to je doba radio za Red Hat, a trenutno je u Intelu). Njegov raniji rad na X je uključivao AIGLX i sudioništvo u radu na DRI2. Njegovi zacrtani ciljevi su sustav u kojem "svaka sličica savršena, pod čime mislim da će svaka aplikacija biti sposobna kontroliranje renderinga dovoljno dobro da nikada nećemo vidjeti grafičke artefkate i precrtavanja." <br />
Wayland je slobodni softver, te je izdan pod GNU Lesser General Public License (LGPL) v2. Od studenog 2010, Wayland radi samo sa Open source driverima za Intel, AMD (prijašnji ATI) i Nvidia (nouveau) grafičke kartice. Nvidia nema namjeru niti planove podržavati Wayland u svojim vlasničkim driverima. <br />
<br />
==Planirana upotreba i prihvaćanje==<br />
'''MeeGo (2010-09-08)''' Intel radi na prebacivanju MeeGo na Wayland<br />
<br />
'''Ubuntu (2010-11-04)''' Mark Shuttleworth je najavio zamijeniti X sa Waylandom kao Ubuntuov primarni grafički server, kao i sa Unity sučeljem.<br />
<br />
'''Fedora (2010-11-09)''' Adam Jackson (ajax) je izjavio kako će Fedora najvjerojatnije koristiti Wayland po defaultu "...jer je riječ o odličnom izboru za mnoge stvari, a loši aspekti su zanemarivi unatoč strahu od kikiriki galerije." <br />
<br />
[[Datoteka:Wayland-demo.png]]<br />
==Dizajn==<br />
<br />
Zadnjih godina, Linux grafika se pomaknula iz "brda redering sučelja koaj sva govore x serveru, a koji je u centru svemira" prema stavljanju Linux kernela u sredinu, sa "sustavima poput X i Wayland u kut". Ovo će biti bitno pojednostavljeni grafički sustav koji nudi veću fleksibilnost i bolje performanse.<br />
Høgsberg je mogao dodati ekstenziju na X kao što su mnogi drugi projekti učinili, ali je rađe odlučio " gurnuti X van kuršlusa između klijenta i hardvera" iz razloga koje je objasnio u svojem FAQ:<br />
<br />
Ono što je sada drugačije jest da se mnogo infrastrukture pomaknulo iz X ž<br />
servera u kernel (eng. memory management, command scheduling, mode <br />
setting) ili biblioteke (cairo, pixman, freetype,, fontconfig, pango,...) i mal oje <br />
toga ostalo što se mora izvršiti u centralnom serveru... [X server ima] izrazito <br />
mnogo funkcionalnosti koju moraš podržavati kako bi mogao tvrditi da <br />
"govoriš" X protokol, a ipak, nitko to neće koristiti. ...<br />
Ovo ukljućuje tablice kodova, rasterizaciju glifova i keširanje, XLFDove <br />
(ozbiljno, XLFD!). Također, čitavi API koji dozvoljava crtanje točkastih linija, <br />
poligona, dugih lukova i još mnogo najmodernije grafičke tehnologije iz 1980-<br />
ih. Za mnoge stvari smo supjeval idržati X.org server modernim odavanjem <br />
ekstenzija poput XrandR, XrendR i COMPOSITE... Sa Waylandom možemo <br />
maknuti X server i svu staru tehnologiju u opcionalnu sekciju. Doći do točke <br />
gdje je X server samo opcija za kompatibilnost umjesto rendering sustava će <br />
zahtijevati još dosta vremena, ali nikada se neće dogoditi ako ne planiram osa <br />
time. <br />
<br />
Wayland se sadrži od protokola (većinom gotovog) i nekog demonstracijskog koda. Trenutno, Wayland koristi OpenGL ES, umjesto tradicionalnog OpenGL-a. "Dugoročno će mo trebati odgovor za aplikacije koje zahtijevaju puni OpenGL, ali je problem u tome što libGL koristi GLX i sve X međuovisnosti." Projekt također razvija verzije za GTK+ i Qt koji renderiraj uza Wayland umjesto X. Većina aplikacija očekuje podršku za wayland kroz jednu od ovih biblioteka bez modifikacija unutar same aplikacije. <br />
Wayland trenutno ne podržava mrežnu transparentnost, ali možda hoće u budućnosti. <br />
<br />
== Kompatibilnost sa X serverom ==<br />
<br />
X11 aplikacije su podržane kroz X server, preko rootlesa, koji se pokreće kao Wayland klijent, iako trenutno podržava Intel X.org drivere. <br />
Qt aplikacije mogu mijenjati grafičke sustave poput X i Wayland tijekom izvođenja pomoću -platform CLI opcije. U siječnju 2011, podrška za Wayland je stavljena u Lighthouse granu upstream Qt repozitorija. <br />
U prosnicu 2010, GTK+ je dodao preliminarnu podršku kako bi se mogli mijenjati sustavi, citirajući "interesantne kombinacije su X11+wayland ili quartz+X11". U siječnju 2011, GTK Wayland pozadinski sustav je nadograđen da podržava višestruke kako bi podržavao višestruke pozdadinske sustave i pomaknut je u gdk-wayland-backend granu upstream GTK git repozitorija. <br />
<br />
== Razvoj ==<br />
<br />
Canonical Ltd., vlasnik Ubuntua, je unajmio Sama Spilsburya, glavnog Compiz razvijatelja. On je započeo micati Compiz ovisnosti za X u plugine. Ovo će učiniti lakšim omogućiti Compiz da postane Waylandov "display" server. Canonicial planira pomoći u portanju Compiza na OpenGL ES, što je trenutno osnovna preduvjet za Wayland display server. <br />
Kwin, KDE upravljač prozorima, je dodao podršku za OpenGL ES izlaz. Izići će sa KDE SC 4.7</div>Shrikehttp://wiki.open.hr/w/index.php?title=Wayland&diff=11079Wayland2011-03-29T16:57:07Z<p>Shrike: </p>
<hr />
<div>Wayland je protokol grafičkog prikaza (display server) za Linux desktop i biblioteka koja implementira taj protokol. Ideja iza waylanda je da bude nasljednik X grafičkog sustava. Wayland omogućuje metodu kojom kompozitni upravljači prozora mogu direktno komunicirati sa aplikacijama, eliminirajući njihovu ovisnost o X, što im omogućuje direktnu komunikaciju sa grafičkim hardverom i ulaznim uređajima. Aplikacije renderiraju grafiku u vlastite međuspremnike, a Wayland server spaja te međuspremnike u konačnu sliku. Ovo je jednostavnije i efikasnije od korištenja kompoziting upravljačkih prozora preko X-a. <br />
<br />
==Povijest==<br />
<br />
Kristian Høgsberg, softverski inženjer koji radi na Linuxovom grafičkom sustavu je započeo rad na Waylandu kao hobi projekt u 2008 (u to je doba radio za Red Hat, a trenutno je u Intelu). Njegov raniji rad na X je uključivao AIGLX i sudioništvo u radu na DRI2. Njegovi zacrtani ciljevi su sustav u kojem "svaka sličica savršena, pod čime mislim da će svaka aplikacija biti sposobna kontroliranje renderinga dovoljno dobro da nikada nećemo vidjeti grafičke artefkate i precrtavanja." <br />
Wayland je slobodni softver, te je izdan pod GNU Lesser General Public License (LGPL) v2. Od studenog 2010, Wayland radi samo sa Open source driverima za Intel, AMD (prijašnji ATI) i Nvidia (nouveau) grafičke kartice. Nvidia nema namjeru niti planove podržavati Wayland u svojim vlasničkim driverima. <br />
<br />
==Planirana upotreba i prihvaćanje==<br />
'''MeeGo (2010-09-08)''' Intel radi na prebacivanju MeeGo na Wayland<br />
<br />
'''Ubuntu (2010-11-04)''' Mark Shuttleworth je najavio zamijeniti X sa Waylandom kao Ubuntuov primarni grafički server, kao i sa Unity sučeljem.<br />
<br />
'''Fedora (2010-11-09)''' Adam Jackson (ajax) je izjavio kako će Fedora najvjerojatnije koristiti Wayland po defaultu "...jer je riječ o odličnom izboru za mnoge stvari, a loši aspekti su zanemarivi unatoč strahu od kikiriki galerije." <br />
<br />
==Dizajn==<br />
<br />
Zadnjih godina, Linux grafika se pomaknula iz "brda redering sučelja koaj sva govore x serveru, a koji je u centru svemira" prema stavljanju Linux kernela u sredinu, sa "sustavima poput X i Wayland u kut". Ovo će biti bitno pojednostavljeni grafički sustav koji nudi veću fleksibilnost i bolje performanse.<br />
Høgsberg je mogao dodati ekstenziju na X kao što su mnogi drugi projekti učinili, ali je rađe odlučio " gurnuti X van kuršlusa između klijenta i hardvera" iz razloga koje je objasnio u svojem FAQ:<br />
<br />
Ono što je sada drugačije jest da se mnogo infrastrukture pomaknulo iz X ž<br />
servera u kernel (eng. memory management, command scheduling, mode <br />
setting) ili biblioteke (cairo, pixman, freetype,, fontconfig, pango,...) i mal oje <br />
toga ostalo što se mora izvršiti u centralnom serveru... [X server ima] izrazito <br />
mnogo funkcionalnosti koju moraš podržavati kako bi mogao tvrditi da <br />
"govoriš" X protokol, a ipak, nitko to neće koristiti. ...<br />
Ovo ukljućuje tablice kodova, rasterizaciju glifova i keširanje, XLFDove <br />
(ozbiljno, XLFD!). Također, čitavi API koji dozvoljava crtanje točkastih linija, <br />
poligona, dugih lukova i još mnogo najmodernije grafičke tehnologije iz 1980-<br />
ih. Za mnoge stvari smo supjeval idržati X.org server modernim odavanjem <br />
ekstenzija poput XrandR, XrendR i COMPOSITE... Sa Waylandom možemo <br />
maknuti X server i svu staru tehnologiju u opcionalnu sekciju. Doći do točke <br />
gdje je X server samo opcija za kompatibilnost umjesto rendering sustava će <br />
zahtijevati još dosta vremena, ali nikada se neće dogoditi ako ne planiram osa <br />
time. <br />
<br />
Wayland se sadrži od protokola (većinom gotovog) i nekog demonstracijskog koda. Trenutno, Wayland koristi OpenGL ES, umjesto tradicionalnog OpenGL-a. "Dugoročno će mo trebati odgovor za aplikacije koje zahtijevaju puni OpenGL, ali je problem u tome što libGL koristi GLX i sve X međuovisnosti." Projekt također razvija verzije za GTK+ i Qt koji renderiraj uza Wayland umjesto X. Većina aplikacija očekuje podršku za wayland kroz jednu od ovih biblioteka bez modifikacija unutar same aplikacije. <br />
Wayland trenutno ne podržava mrežnu transparentnost, ali možda hoće u budućnosti. <br />
<br />
== Kompatibilnost sa X serverom ==<br />
<br />
X11 aplikacije su podržane kroz X server, preko rootlesa, koji se pokreće kao Wayland klijent, iako trenutno podržava Intel X.org drivere. <br />
Qt aplikacije mogu mijenjati grafičke sustave poput X i Wayland tijekom izvođenja pomoću -platform CLI opcije. U siječnju 2011, podrška za Wayland je stavljena u Lighthouse granu upstream Qt repozitorija. <br />
U prosnicu 2010, GTK+ je dodao preliminarnu podršku kako bi se mogli mijenjati sustavi, citirajući "interesantne kombinacije su X11+wayland ili quartz+X11". U siječnju 2011, GTK Wayland pozadinski sustav je nadograđen da podržava višestruke kako bi podržavao višestruke pozdadinske sustave i pomaknut je u gdk-wayland-backend granu upstream GTK git repozitorija. <br />
<br />
== Razvoj ==<br />
<br />
Canonical Ltd., vlasnik Ubuntua, je unajmio Sama Spilsburya, glavnog Compiz razvijatelja. On je započeo micati Compiz ovisnosti za X u plugine. Ovo će učiniti lakšim omogućiti Compiz da postane Waylandov "display" server. Canonicial planira pomoći u portanju Compiza na OpenGL ES, što je trenutno osnovna preduvjet za Wayland display server. <br />
Kwin, KDE upravljač prozorima, je dodao podršku za OpenGL ES izlaz. Izići će sa KDE SC 4.7</div>Shrike